Komercijalizacija pulske Arene ili čuvanje spomenika?

Uoči nove koncertne sezone u pulskoj Areni, sve su glasnije kritike da se njome upravlja stihijski. Unos tehničke opreme, postavljanje pozornica i šankova, buka te velik broj posjetitelja, sve to ozbiljno ugrožava dvijetisućljetni rimski amfiteatar, jedan od najbolje očuvanih antičkih spomenika na svijetu. Grad Pula nedavno je donio novi pravilnik kojim bi se, među ostalim, ograničio broj posjetitelja koncerata.

Arena - kulturno blago ili izvor zarade?

Ključno pitanje jest gdje je granica komercijalizacije Arene? Je li ona kulturna baština ili samo mjesto na kojem ugostitelji i menadžeri maste brk? Tko može ondje nastupati i trebaju li ti nastupi imati umjetničku vrijednost? 

Za prvog čovjeka Grada sve je jasno - u Arenu može svatko. Ali...

- Ako siješ mržnju i govoriš stvari koje su protivne Ustavu Republike Hrvatske i statutu Grada Pule koji njeguju antifašizam, dvojezičnost i ravnopravnost svih, e onda, bogami u Arenu nećeš, nisi ni prije!, izjavio je Peđa Grbin, gradnačelnik Pule. 

Zato će ovog ljeta ondje nastupiti Haris Džinović i Severina, pa će se u antičkom spomeniku slušati "I tebe sam sit kafano" ili "Moja štikla". 

Kaže se - o ukusima se ne raspravlja.

- Što se tiče načina donošenja odluka oko programa, ta je nadležnost nekadašnjim dogovorima prepuštena Gradu Puli, odnosno povjerenstvu koje odlučuje o programima, izjavila je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.  

Kako očuvati Arenu kao spomenik? 

Akademik i arheolog ističe da golemim koncertima s tisućama posjetitelja u pulskoj Areni nije mjesto.

- Ja mislim da Arenu ne bi trebalo koristiti za priredbe toga tipa, da bi turistička valorizacija bila jedino ono što Arena može podnijeti, rekao je prof. dr. sc. Robert Matijašić, akademik. 

Smatra da bi Arenu trebalo koristiti za obilaske, za turizam, ali ne za koncerte i slične priredbe. Keže, svi naravno, trčimo za zaradom,  ali postavlja pitanje: 

- Hoćemo li zaradu ili ćemo čuvati spomenik?

A očuvanju ne pridonose neriješene sanitarije, postavljanje šankova, pozornica, klizališta i dosad neodređen broj gledatelja. Novim pravilnikom ograničen je na osam tisuća. 

- Ono što najviše može oštetiti Arenu su dvije stvari: ulazak i izlazak opreme i buka i frekvencije u Areni. Što se tiče ulaska i izlaska opreme, za ovu godinu ide javni poziv za odabir jednog izvođača postavljača krova. Imat ćemo jednog ponuđača koji će postaviti krov na početku sezone, skinuti ga za filmski festival i nakon festivala ga ponovo postaviti, rekao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

Krov je naziv za pozornicu u Areni, a jedan postavljač smanjit će broj ulaza i izlaza, dodaje Komšo.

Arena dvaput prijavljena za UNESCO-ov popis, oba puta bez uspjeha 

Neslužbeno, priča se da je uzrok nestručan zahvat pri adaptaciji 1985. Danas joj mnogi tepaju da je najljepša ljetna pozornica na svijetu, no zaboravljaju da je Arena prije svega kulturni spomenik koji treba najvišu razinu zaštite.