Hrvatska je među rijetkim zemljama Europske unije koja još nema Zakon o jeziku. Radna skupina Matice hrvatske godinu je dana radila na prijedlogu zakona koji je danas na sjednici Vlade podržao i premijer. Riječ je o primjeni članka 12. Ustava, kojim je uređeno da je u našoj zemlji u službenoj uporabi standardni hrvatski jezik i latinično pismo.
Za preuzimanje dostave, kupnju kruha ili dogovor o promjeni krova na kući u Hrvatskoj je sve češće potrebno znati engleski jezik. S porastom inozemne radne snage, engleski je postao jezikom sporazumijevanja pa je Matica hrvatska predložila nacrt zakona o našem jeziku, a premijer ga podržao.
- Smatramo da je jezik zajedničko i nacionalno nematerijalno dobro kojim je država dužna skrbiti na sustavan način, i želimo da se hrvatski jezik razvija i obogaćuje i da ide u korak s potrebama suvremenoga svijeta, koji se naravno mijenja brže nego ikada prije, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.
Svoj jezik, iako na različite, štite i ostale zemlje Europske unije. Gotovo sve imaju poseban zakon o jeziku.
- Svaka država je dužna brinuti se za skrb o svom jeziku. Uostalom, jezik koji se ne bi razvijao u svim funkcionalnim stilovima, uključujući znanstveni, uključujući i najzahtjevnije umjetničke stilove, prestao bi biti standardni jezik, istaknuo je akademik Mislav Ježić.
-Treba znati da se zakon o hrvatskom jeziku, u obliku kako ga je izradila radna skupina Matice hrvatske, ne odnosi na pitanja pravilne ili nepravilne uporabe hrvatskog jezika i da on ni na koji način ne ograničava slobodu izražavanja bilo kojega pojedinca, rekao je jezikoslovac Mario Grčević.
Zakon o jeziku je, smatraju u Matici, prijeko potreban kako bi se propisala javna uporaba hrvatskog jezika, i građani ne bi smjeli biti kažnjeni ako znaju samo materinski jezik, nego im to mora biti dovoljno za funkcioniranje u Hrvatskoj.
- On je doista odmjeren, moderan, suvremen, u njemu nema nikakvih inspektorata, niti zabrana, on poštuje raznolikost hrvatskog jezika, onu zlatnu formulu, kaj, ča, što, rekao je o ovom zakonskom prijedlogu Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.
Konačni prijedlog zakona, temeljen na nacrtu Matice hrvatske, uskoro bi trebao biti usklađen te upućen na savjetovanje i u saborsku proceduru.