Predstavljanje knjige akademika Velimira Neidhardta "Arhitektura predsjedanja"

Tri desetljeća otkako je otvorena, zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, od 2019. ima i Kongresni centar, u kojemu je Hrvatska predsjedala Vijećem Europske unije. Upravo je ondje predstavljena knjiga ''Arhitektura predsjedanja'', koju kao autor potpisuje akademik i predsjednik HAZU-a, ujedno i jedan od arhitekata same zgrade - Velimir Neidhardt. 

Teško mu je izdvojiti najdraži dio, ali u budućnosti vidi i: strop u bočnom atriju, kolonadu s bistama, a ispred ulaza repliku sova Državnog arhiva. Sve je počelo nagradom na natječaju za NSK. 

- Ja sam u vezi s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom ukupno 46 godina. Od natječaja kad je bio i kad je izgrađena već dogodine slavimo 30 godina. I kad ju je predsjednik Tuđman otvorio, ona je zapravo bila 80 posto dovršena, govori akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, autor knjige i arhitekt.

Gruntovnica je preseljena, a prostor od gotovo 8000 četvornih metara 2019. pretvoren je u Kongresni centar, za predsjedanje Hrvatske Vijećem Europe iduće godine. 

- Nema nikoga od stranih kolega koji je ovdje došao, a da nije rekao: vaša je zgrada ako ne na razini, onda možda čak i bolja od one Vijeća EU-a gdje se održavaju sastanci u Bruxellesu, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade. 

Ideju je predložio akademik Kusić.  

- Mi smo praktički u pola sata odlučili da nemamo što filozofirati već investirati, dovršiti ovaj velebni projekt hrvatske kulture i učiniti ga još važnijim s modernim kongresnim centrom, rekao je Plenković.

Bila je to prva zgrada s 5G mrežom, što je omogućilo i održavanje videokonferencija tijekom pandemije COVID-a.  

- I u govoru sam naglasio da smo ovdje imali 15. prosinca 2020. proslavu 25 godina Daytonsko-pariškog sporazuma. Vlada je uložila mislim 12,5 milijuna eura, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

- Arhitektonska funkcionalna zamisao NSK pokazala je univerzalnost i prilagodljivost novim suvremenim potrebama, što je trajna vrijednost svake povijesne zgrade s tim obilježjima, kazao je akademik Mladen Obad Šćitaroci, Razred za likovne umjetnosti, HAZU.

Ova knjiga to i potvrđuje, a njezin autor upozorava na položaj na zagrebačkoj urbanističkoj osi: 

-  Ovo bi trebalo biti zagrebački Champs-Élysées, da se veliki pločnik koji je tamo najedanput suzi na metar i trideset, to vam je zagrebački urbanizam, kazao je akademik Neidhardt.