Priče pionirki muzejske struke

Izložba "Historija zaborava - Prve žene zagrebačkih muzeja", koja se otvara danas, u četvrtak, 6. ožujka, u Arheološkom muzeju, rezultat je suradnje četiri zagrebačka muzeja - Arheološkog, Etnografskog, Hrvatskog školskog te Muzeja za umjetnost i obrt. 

Pet autorica izložbe, uz tri stručne suradnice, predstavljaju sudbine trinaest žena - prvih zagrebačkih muzealki koje su ostavile neizbrisiv trag na kulturnoj sceni grada, iako su njihovi doprinosi često ostali zanemareni.

Izložba donosi priče pionirki muzejske struke – kustosica, slikarica, kiparica, pjesnikinja, dizajnerica i tekstilnih stručnjakinja, koje su unatoč brojnim preprekama ostavile neizbrisiv trag u području etnologije, antropologije, muzeologije, umjetnosti, dizajna i obrazovanja.

Kroz arhivsku građu, multimedijske instalacije i intervjue s potomcima muzealki, izložba donosi nova čitanja povijesti i kontekstualizira doprinos ovih iznimnih žena. Posjetitelji će imati priliku doznati kako su rodni stereotipi, institucionalne prepreke i kulturne predrasude oblikovali njihov profesionalni put te kako su njihovi doprinosi često bili zanemareni ili neprepoznati u dominantnoj historiografiji.

Koordinatorica i jedna od autorica izložbe Ana Solter iz Arheološkoga muzeja istaknula je da se radi i prvom velikom zajedničkom projektu četiri zagrebačka muzeja:

- Drago nam je da smo se okupili baš u ovom projektu, da se sjetimo naših prethodnica. To su žene koje su radile najviše između dva svjetska rata. Ulagale su velike napore da bi ušle u taj profesionalni svijet koji je tada bio rezerviran isključivo za muškarce, rekla je Solter.

Pri tom, nailazile su na velike prepreke.

- Većina njih nisu bile zaposlene kao kustosice, nego kao crtačice. Nisu imale jednake plaće kao njihovi muške kolege, ali, bez obzira na to što su bile zaposlene kao crtačice, primjerice u Etnografskom muzeju Tereza Pavlić ili Zdenka Sertić, uspjele su svojim radom raditi kustoski posao. Znači, sakupljale su građu, inventirale, objavljivale... Tako da nisu bile zaustavljene time što nisu imale tu poziciju kustosa, ali su radile kustoski posao, dodala je Solter.

Imale su i važnu ulogu u razvoju kulturne scene Zagreba:

- Borile su se za boljitak i za žensko obrazovanje, i više-manje zbog njih smo danas to što jesmo, i imamo ovaj posao koji imamo, napomenula je Solter.

Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja napomenula je da su većina na izložbi predstavljenih žena bile učiteljice:

- Jer upravo se od obrazovanja, od učiteljica sve na neki način pokrenulo i kretalo. Prva kustosica koju možda ne bismo po nekim današnjim standardima mogli tako nazvati, ali zaista je i bila je delegirana kao čuvarica zbirke ručnog rada, bila je Klotilda Cvetišić u Hrvatskom školskom muzeju odmah od samoga osnutka 1901. godine. Poslije nje, prva koja je zaista zaposlena u muzeju, isto je tako bila učiteljica, Zlata Šuflaj, u Muzeju za umjetnost i obrt, kaže Batinić.

Dodala je da su upravo učiteljice su početkom 20. stoljeća gradile i krčile put k boljem obrazovanju žena, njihovom izlasku u javni život i razvoju ženskog obrazovanja i ženskog pitanja u Hrvatskoj.

Za Dan žena ulaz na izložbu će za posjetiteljice biti besplatan.