Četvrtina djece od 10 do 16 godina prima seksualne poruke online

Čak 82 posto djece od 10 do 16 godina ima vlastiti mobitel za pristup internetu, a posljednjih godinu dana oko četvrtina ih je primila seksualne poruke, istaknuto je u petak na predstavljanju istraživanja ''Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj'', u sklopu projekta EU Kids online.

- Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da je svako treće dijete dobilo takve poruke od osobe koju uopće ne poznaje što upućuje na veliku izloženost nepoželjnog seksualnog obraćanja djeci u digitalnom prostoru, kazala je nacionalna koordinatorica projekta Lana Ciboci Perša.

Dodala je kako je riječ o iznimnom porastu, jer je prema posljednje provedenom istraživanju iz 2017., oko osam posto djece u Hrvatskoj tada bilo izloženo online seksualnom sadržaju.

Prema rezultatima najnovijeg istraživanja, seksualne glasovne poruke, riječi, slike, fotografije ili videozapise u proteklih godinu dana primilo je 16 posto djece u dobi od 11 godina, 14 % djece u dobi od 12 godina, 18 % u dobi od 13 godina, 29 % od 14 godina, 37 % djece u dobi od 15 godina te čak 40 posto djece u dobi od 16 godina.

Pritom ne postoji značajna razlika u učestalosti primanja seksualnih poruka između djevojčica i dječaka. 

Polovina djece ne razgovara s roditeljima o sadržajima koje gledaju na internetu

Većina djece u dobi od 10 do 16 godina svakodnevno se koristi internetom, a svako četvrto dijete te dobi - u proteklih godinu dana barem je jednom preskočilo obrok ili nedovoljno spavalo zbog vremena provedenog u digitalnom svijetu. Sve se češće susreću s neprimjerenim sadržajima, govorom mržnje, a gotovo polovina njih nikad s roditeljima ne razgovara o vremenu i sadržajima kojima pristupaju na internetu.

Pandemija kovida i snažan rast društvenih mreža - pokazalo se u proteklih 8 godina - temeljito su promijenili način na koji se djeca koriste digitalnim tehnologijama. I to nije dobra vijest.

- Brojke su se udvostručile, po pitanju iskustva djece koja šalju i primaju seksualne poruke, trećina seksualne sadržaje dobiva od osoba koje ne poznaju, a svako 4. dijete ima negativno iskustvo da ga je netko na internetu zlostavljao, ponižavao i vrijeđao, naglasila je Ciboci Perša.

Razvijanje alata umjetne inteligencije - donijelo je nove opasnosti za mentalno zdravlje djece. Najugroženiji su petnaestogodišnjaci.

- Samo petina djece u Hrvatskoj u dobi od 10 do 16 godina još nije koristila generativnu umjetnu inteligenciju, ostalih 80 posto zapravo je, istaknula je.

- Neka djeca njega smatraju prijateljem i povezuju se na emocionalnoj razini što je veliki problem jer će u jednom trenu shvatiti da to nije stvarna osoba koja ne može pružiti ni ljubav ni pažnju. To može dovesti do depresije, anksioznosti pa na žalost i samoubojstava, smatra Nika Baić, studentica komunikologije na Hrvatskom kataoličkom sveučilištu.

Tako odrastanje u svijetu lažnih vijesti i virtualnog nasilja - nikad nije bilo izazovnije.

- Društvene mreže su zaista jedna opaka stvar, posebice za djecu i mlade, djeluju toksično, neki algoritmi društvenih mreža razvijaju ovisnost kao o alkoholu, kao o kockanju, upozorio je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Agencije za elektroničke medije.

Stoga zabrane i ograničenja trebaju ići ruku pod ruku s edukacijom i u školi i u obitelji - jer pozitivne promjene ne dolaze preko noći. Pokazalo se to i u ovoj zagrebačkoj školi, već su 5 godina - škola bez mobitela.

- Imali smo veliko protivljenje, imala sam čak inspekcije, da ja branim, da roditelj ne može do djeteta. Oni pod odmorom razgovaraju, trče, druže se i rade sve ono što bi djeca trebala raditi, opisala je pravilo nekorištenja mobitela Gordana Kajić, ravnateljica OŠ Kustošija u Zagrebu.

Ne nedostaju im mobiteli u školi, kažu Jana i Fran.

- Imam 2 sata dnevno. Otključava i zaključava mi se mobitel, a dosta ljudi koje znam imaju ograničenja samo neki malo blaže, neki strože, ispričala je Jana Junek, učenica 8. razreda u OŠ Kustošija u Zagrebu.

- Ja bi izlazio van, igrao bi nogomet, igrao bi svašta da imam s kim, ali nema nikog vani jednostavno, opisao je situaciju Fran Kovačević, također učenik 8. razreda u istoj školi.

Kako bi se takva slika promijenila - svatko od nas treba promijeniti navike - prije novog pogleda u ekran.

Osjećaju se sigurnije na internetu nego s drugim ljudima

S druge strane, u istraživanju se navodi da se djeca u Hrvatskoj u dobi od 10 do 16 godina većinom osjećaju sigurno na internetu te znaju što učiniti ako se netko na internetu ponaša na način koji im se ne sviđa. Svakom četvrtom djetetu je lakše biti svoj na internetu, nego s drugim ljudima uživo, navodi se u istraživanju.

Unatoč tome što se na internetu osjećaju sigurno, djeca se često susreću i s uznemirujućim iskustvima. U posljednjih se godinu dana jednom mjesečno ili češće svakom četvrtom djetetu u dobi od 10 do 16 godina (njih 27%) dogodilo nešto na internetu što ih je uznemirilo ili uzrujalo.

Uznemirujuća iskustva na internetu jednom mjesečno ili češće u posljednjih je godinu dana imalo najviše djece u dobi od 16 godina (njih 31%), a najmanje u dobi od 10 godina (11% djece).

Djeca su izložena i neprimjerenom sadržaju i govoru mržnje, pri čemu su najčešći teorije zavjere (23%), sadržaji o ekstremnoj mršavosti (21%), samoozljeđivanju (18%), pornografiji (17%) te krvavim i nasilnim slikama (17%).

Većina navedenih izloženosti nema značajne spolne razlike, no djevojčice češće prijavljuju sadržaje povezane s ekstremnom mršavošću i poremećajima hranjenja, dok dječaci češće nailaze na pornografske sadržaje.

Istraživanje po prvi puta donosi i podatke o dječjem korištenju generativne umjetne inteligencije (AI) s prilično upozoravajućim rezultatima.

Umjetna inteligencija za pisanje eseja

Tek svako peto dijete (21 posto) alate umjetne inteligencije nije koristilo u posljednjih mjesec dana. Pritom ih djeca najčešće koriste za pisanje eseja ili priče za školu.

Zabrinjavajuće je, upozoravaju stručnjaci, da gotovo svako treće dijete AI koristi za razgovor i savjet o svom fizičkom zdravlju ili kondiciji te za razgovor o svojim brigama s ciljem dobivanja savjeta.

U sve navedene svrhe dječaci i djevojčice podjednako koriste umjetnu inteligenciju. Jedina statistički značajna razlika uočena je kod kreiranja deepfakeova koje češće kreiraju dječaci.

Rezultati istraživanja upućuju na hitnu potrebu za sustavnim mjerama javne politike koje će osnažiti digitalnu pismenost, potaknuti roditeljsku medijaciju i osigurati bolju podršku mentalnom zdravlju djece u digitalnom dobu. Pritom je istaknuto i da je uloga roditelja i škole ključna, ali i nedovoljno iskorištena.

- Čak 46% roditelja nikada ne razgovara s djecom o njihovim pogreškama na internetu, a većina ne koristi tehničke mjere zaštite', istaknuli su autori istraživanja.

Istraživanje su organizirali Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu kao nacionalni koordinator provedbe istraživanja u Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije (AEM) na temelju reprezentativnog uzorka djece iz osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj