Dr. Güttler: Superćelije jačaju, razorne posljedice sve češće i u Europi

Nakon više od 40 godina prikupljanja podataka stručnjaci koji proučavaju klimu upozoravaju - rastu razine oceana, temperature mora, intenzitet oluja. Iza nas je najtoplija godina u povijesti mjerenja i ljudi će se morati sve više prilagođavati klimatskim promjenama.

Güttler: Niti jedna europska država sama po sebi ne može sagraditi i lansirati meteorološku infrastrukturu

O klimatskim promjenama u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivan Güttler.

Naglasio je da je Hrvatska punopravna članica sve tri velike europske organizacije koje pokrivaju različite elemente meteorološke infrastrukture. Niti jedna europska država sama po sebi ne može sagraditi i lansirati meteorološku infrastrukturu.

- Trideset europskih zemalja, ne samo, iz Europske unije, nego puno šire su se tako okupile 1986. Vrlo blisko surađuju s EUMETSAT-om i zajednički upravljaju flotom meteoroloških satelita, neki od njih geostacionarni na 36.000 km, a neki od njih polarni koji obilaze zemlju na visinama otprilike 800 km, dodao je.

Kakve podatke dobivamo iz tih satelita? Güttler je istaknuo kako ti podaci dolaze u realnom vremenu.

- Ne samo kolegama iz DHMZ-a, nego i kolegama iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe i mnogim drugim pojedincima. Dobivaju informacije o naoblaci, temperaturi, količini vlage, o lokacijama gdje je najizraženiji vjetar i oborina, svakodnevno, svaki desetak minuta stižu i pomažu prognozi vremena, poručio je.

 Pariški sporazum ima ambiciozne ciljeve

Iza nas su dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja. Svjetska meteorološka organizacija upravo je objavila da će se planet Zemlja nastaviti i dalje zagrijavati. Güttler je rekao kako je Pariški sporazum potpisan prije deset godina, a stupio je na snagu 2016. godine.

- Ima ambiciozne ciljeve za održavanje zagrijavanja ispod 2, 1 i pol stupnja. Mi smo prošlu godinu probili prvi put, jedna pojedinačna godina je probijena i bila je više od 1,5 stupnja toplija, ali još nije Pariški sporazum u tom smislu prekršen, ako možemo reći, to će se dogoditi za desetak godina. Nastavljaju se trendovi zagrijavanja i dalje nam rastu emisije stakleničkih plinova. Te neke napore u rješavanju klimatske krize potrebno je jako puno ubrzati. Tu je potrebno naglasiti da imamo neke dobre primjere. Problemi kiselih kiša, riješeni su u Europi. Problemi s ozonskim omotačem više manje su riješeni. S klimatskom krizom, one su također rješiva tehnički i tehnološki, ali potrebno je malo više fokusirati i financije i rad, kazao je.

Klimatske konferencije svake godine, krajem godine se održavaju, ove godine u Brazilu. Okuplja se nekoliko desetaka tisuća delegata, svako iz svoje perspektive i svoje države i svoje zajednice pokušava na stol staviti probleme klimatskih promjena.

- Problem nije globalni. Nije kao možda neki okolišni problem, recimo kvalitete zraka u Zagrebu ili kvaliteta vode u nekom drugom gradu. Klimatske promjene su zaista globalni fenomen i ako Europa održi sav posao korektno, a i radi u tom smjeru, jer emisije danas u Europi su za 30 posto manje nego 90-ih godina. Svejedno klimatske promjene nisu riješene. Ono što je dobra stvar s tim klimatskim konferencijama, zaista su ta dva tjedna u godini, visoki interes i medija i javnosti je za pitanje klimatske krize, tako da se ipak malo po malo diže svjesnost i važnost tog problema, dodao je Güttler. 

Što su superćelije?

Mediji u posljednje vrijeme sve češće upotrebljavaju pojam superćelija. Što zapravo taj pojam znači konkretno?

- To je jedan poseban tip oblaka. Upravo sustavi, koji nam generiraju satelitske snimke, takvih sustava na velikoj prostornoj skali svaki desetak minuta. Bez satelita možemo pratiti njihovo kretanje. Za razliku od nekakvih običnih ćelija, običnih oblaka, ove superćelije ipak traju nešto dulje. Obične ćelije recimo do pola sata, do sat vremena, superćelije mogu i nekoliko sati. Za njih je dodatno karakteristično da imaju jednu komponentu dodatne rotacije, to se onda vidi u njihovim snimkama. Prirodni fenomen, međutim postoji određena tendencija jačanja takvih sustava. Zašto? Temperatura atmosfere raste, količina vodene pare koja je dostupna u tim sustavima raste, tako da u nekim dijelovima Europe, recimo sjeveru Italije, vidimo i 300 posto više tuče nego 50-ih godina prošlog stoljeća. Tu je recimo prije dvije godine zabilježeno i najveće zrno do sad tuče 19 cm. Na području Hrvatske rubno uočavamo te promjene. Ponovno, kažem, to je jedan prirodni fenomen. Te superćelije su postojale prije na području Hrvatske, Europe, poručio je.

Güttler je naglasio da koja god superćelija nastaje zbog prirodnih fenomena, ona će biti intenzivnija zato što ima veću energiju, dostupnu u atmosferi i više vodene pare. Tako da je sjever Italije možda nekako najveći primjer dijela Europe koji je pod ugrozom takvih sustava, naglasio je Güttler.

Javnost sve zahtjevnija

Nikad više kvalitetnih meteo podataka koji svakodnevno pristižu iz svemira, no i javnost je sve zahtjevnija, čujemo od poznatog meteorologa i hrvatskog delegata u EUMETSAT-u Izidora Pelajića.

- Od doba ovih modernih satelitskih sustava, danas imamo - ono što smo prije dvadesetak godina garantirali za tri dana - danas to možemo garantirati za 10 dana, poručio je delegat RH u Europskoj organizaciji za iskorištavanje meteoroloških satelita - EUMETSAT Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys.

Desetljeća sustavnog prikupljanja meteo podataka dobar su temelj za analize - mijenja li se klima i koliko.

- Imati još jedan izvor, neovisnih iz svemira podataka kako se klima mijenja, što se može analizirati i primijetiti trendove zatopljenjem, porasta razine mora primjerice, dodao je Pelajić. 

Razorna olujna nevremena i tornada više nisu iznimka ni na našem kontinentu 

- Razina mora globalno raste četiri milimetra godišnje, a kad smo počeli mjerenja krajem 80-ih godina, rasla je dva milimetra godišnje, primijećeni su toplinski valovi na Arktiku i velika odstupanja u temperaturi mora, naglasio je voditelj Odjela za korisničku podršku i klimatske usluge - EUMETSAT mr. sc. Joachim Saalmuller.

Najnovija, treća generacija meteo satelita - prvi put i iz orbite iznad Europe omogućuje motrenje munja - jer razorna olujna nevremena i tornada s velikom materijalnom štetom više nisu iznimka ni na našem kontinentu.

- Što ljudi na prvu primijete, da su intenzivnije opasne vremenske pojave, oluje intenzivnije, imali smo onaj razorni vjetar u Zagrebu, zrna tuče postaju sve veća. Sve je to posljedica zagrijavanja atmosfere, sve veće energije - što u konačnici proizvodi te opasne vremenske pojave, istaknula je stručnjakinja za meteorološke aplikacije - EUMETSAT dr. sc. Nataša Strelec- Mahović.

Znanstvenici procjenjuju da će prosječna temperatura na planetu do kraja stoljeća porasti za tri stupnja, što ozbiljno utječe na ekosustave diljem svijeta.

Migracije izazvane klimatskim promjenama zahvatit će desetak milijuna ljudi, posredno i mnogo više.