Silvija uzgaja hranu za svoju obitelj i čuva bioraznolikost

19.08.2022.

07:00

Autor: Paula Poljak-Morandini/Regionalni dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Biovrtlarica Silvija nesebično dijeli svoje znanje

Biovrtlarica Silvija nesebično dijeli svoje znanje

Foto: HTV / HRT

U Novom Selu Roku u Međimurju - isprepleće se voće, povrće i cvijeće u raskošnom vrtu Silvije Kolar-Fodor. Višegodišnje iskustvo u prirodnom uzgoju i prikupljanju sjemenja, ta je biovrtlarica utkala u svoje imanje, a svoje spoznaje nesebično dijeli s polaznicima edukacijskih radionica za koje vlada veliko zanimanje.


Ulazak u povrtnjak biovrtlarice Silvije oduzima dah. Svježina zelenila i raskoš boja - usred vrućeg kolovoškog poslijepodneva! Uživaju u njemu i posjetitelji.

- S obzirom na to da smo i suprug i ja u nekom početku našeg suživota s prirodom, kreiramo svoje imanje van Varaždina, definitivno nam je današnji posjet jedna vrijedna riznica novih znanja, kaže Marija Zuber Bengeri, Varaždin.

Po zanimanju ekonomistica, iskusna aktivistica, Silvija je prije šesnaest godina, pročitavši nekoliko knjiga, počela uređivati vrt. Prvotnih 400 četvornih metara, preraslo je u današnje imanje od četiri i pol hektara.

- Krenula sam s povrtnjakom, ali onda sam tijekom godina krenula saditi voćnjake, bobičnjake, šumski vrt - jedna prekrasna ideja, a danas imam čak i livade i oranice, pa čak i močvaru. Na svim tim različitim dijelovima imanja, isprobavam različite tehnike. Cijela ova priča moja je neki spoj i starih znanja, starih ideja ljudi koji su živjeli u skladu s prirodom, koji su radili u skladu s prirodom i taj način radili zapravo na puno lakši način, govori Silvija Kolar-Fodor, biovrtlarica.

Uzgaja hranu za vlastitu obitelj, čuvajući bioraznolikost. Ni sama ne zna koliko toga sadi i sije, ali u svojoj banci sjemenja čuva više od sedamsto vrsta voća i povrća. U gredicama se isprepleće cvijeće i povrće, nimalo nalik na uobičajen vrt.

- Mislim da je ovdje poanta u tome da sve ima svoje mjesto, ali to mjesto ne mora biti točno određeno. Više je stvar u tim odnosima, kada, koja biljka dolazi da jedna drugu potpomažu, vezano za štetnike i tako, kaže Josip Buhin, Zagreb.

- Radim na način da se jedan veliki dio samozasijava. Pomažu mi ptice koje isto tako raznose sjeme suncokreta koje vidite oko mene. Ja sam suncokret sijala prije 16 godina, nikad više, sve to danas rade ptice. A i cijeli ovaj biosustav je napravljen tako da imamo čim manje posla, doslovno, nakon sjetve, jednom se to sve oplijevi, pomalčira, obavezno se sve prekriva sa slojem sijena i malča i nakon toga jedini posao nam je berba plodova, kaže Silvija.

Upravo je malčirano tlo, koje čuva vlagu, razlog bujnog biovrta u sušom pogođenom Međimurju. Svaka je sezona, kaže, dragocjena lekcija i priprema za iduću. Ne upotrebljava ni ekološke pripravke za zaštitu. Ideje, tehnike, pa i neuspjele pokušaje nesebično prenosi posjetiteljima.

- Kad znate da nešto poberete, rajčicu, papriku, salatu iz svog vrta, da to nije tretirano, da je to vaše, to ima sasvim drugi okus i to me zapravo na djetinjstvo podsjeća jer sam ja na selu odrasla i to je ono - okusi djetinjstva i bake, govori Sanja Košić iz Varaždina.

Zdrava hrana, uzgojena u biovrtu - u skladu s prirodom - dobrobit je i za planet koji se tako hladi i osvježava.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!