Istraživanja na najvećem bračkom nasadu bajama

Stručnjaci iz Portugala, Egipta, Maroka, Izraela, Grčke, Italije i Hrvatske pozabavili su se nedavno pitanjem održivog i isplativog uzgoja bajama, odnosno badema. U svakoj toj zemlji, na sedam lokacija sredozemnog bazena - a među njima i na najvećem bračkom nasada bajama - provode brojna istraživanja. Ponajprije o učinku sadnje međuusjeva - kadulje, smilja, ružmarina i artičoke - i o njihovoj ulozi u suzbijanju štetnika i korova. 

Umjesto zapuštenog pašnjaka - nasad bajama! I to - najveći na Braču! 

- Mi smo zakupili od države 40 hektara na 50 godina. Pod nasadom je 21 hektar i ima oko 6 300 stabala, mediteranske sorte, 5 sorata tu ima, u svakom slučaju to su kasnocvjetajuće sorte i neke meke tako da se on lako lomi. Dobili smo prve plodove, zadovoljni smo s kvalitetom, ne samo vizualno već i formalno jer smo ga dali na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo. Taj plod je čist, nema pesticida i teških metala. To je sada peta godina da smo ga zasadili i puni plod će biti tek u osmoj godini. Osma godina nama je 2025., naglašava Nenad Kurtović, suvlasnik nasada.

A baš tada - kraju bi se trebao privesti i projekt - VALMEDALM. U njemu sudjeluju partneri iz sedam zemalja sredozemnog bazena. A istražuju - ekonomski učinak međuusjeva te njihov utjecaj na suzbijanje štetnika i korova u nasadima bajama. 

- Kolege iz drugih država, neki istražuju utjecaj lucerne, neki grahorica, neki bez kultura, a kod nas konkretno međuredni prostor smo zasadili s kaduljom, smiljem, ružmarinom i artičokom. Postoje indicije da žilogriz ne voli posjećivati stabla bajama ako je blizu lavanda ili ružmarin, naglašava izv.prof.dr.sc. Frane Strikić, voditelj projekta.

Baš kao i - armilariju. 

- Ona izaziva trulež korijena i ona parazitira na šumskim vrstama i sigurno je prisutna na ovom tlu jer je ovo bio šumski teren, ovdje su rasla stabla česmine i smriče, rekao je Strikić.

A imaju li i koliki utjecaj međukulture u nasadu bajama, ne samo na pojavu bolesti i štetnika već i na kakvoću ploda, znat će se tek na kraju vegetacijske sezone. Dotad, sudionike istraživačkog projekta, a među njima su i budući stručnjaci koji se školuju na Studiju mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu, očekuju - pune ruke posla. 

Studij mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu

- U fazi cvatnje ćemo obaviti pregled stabala, vidjeti je li se već pojavila neka bolest, onda postaviti lovke i pratiti populaciju štetnika, da li na bajamu ima odloženih jaja i pratit ćemo da li ove potkulture imaju utjecaja na pojavu žilogriza, rekla je Manuela Čikara, Studij mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu.

Studij mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu

- Također će se pratiti djelovanje potkultura na sortiment bajama. Pratit će se sama fenologija - cvatnja, zrioba ploda i drugi dio zadatka ćemo pratiti te morfološka svojstva bajama, ploda, gdje ćemo analizom u laboratoriju mjeriti sadržaj šećera, bjelančevina i samog ulja, istaknula je Ana Budić-Leto, Studij mediteranske poljoprivrede Sveučilišta u Splitu.

A korist je - višestruka. 

- Ako i jedan model pokaže da ima uspjeha u zaštiti, smanjenju napada bolesti i štetnika sigurno će se značajno smanjiti troškovi zaštite, a osim što će te potkulture utjecati na napad štetnika one imaju ekonomsku korist, naglasio je Strikić.

A to - i nije tako beznačajno. 

- Investicija je jako velika. Mi smo za tih 40 hektara, odnosno 21, pod nasadom dosad investirali više od milijun eura. U investiciji je nama najviše otišlo na pripremu terena. Sustav navodnjavanja, ograđivanje, samljeti to, same biljke mladice morali smo zemlju nadograđivati jer nije bilo dovoljno kvalitetne, dovesti struju, ali još uvijek nemamo vodu na terenu i svojom cisternom dovodimo vodu, punimo rezervoare da bi navodnjavali, jer badem je zahtjevan što se tiče vode, rekao je Kurtović.

- Uvriježeno je mišljenje da je bajam kralj sušnih područja - to je u prostoru gdje ne očekujemo značajne urode i dobit za razliku od ovog nasada gdje su uložena značajna sredstva, rekao je Strikić.

No, posla ima još. Od nabave opreme, za što im je odobrena potpora u sklopu Mjere 4.1.1., do pripreme za tržište. Ali - i udruživanja snaga.

- Situacija na tržištu je jako složena za male proizvođače i moramo se dogovoriti i objediniti što više. Nitko nama neće pomoć izvana, ako mi sami ne dokažemo da možemo zadovoljiti naše tržište, naše potrošače i da proizvod plasiramo daleko šire nego što je sama Hrvatska, naglašava Kurtović.

Mogućnosti su goleme. I bila bi prava šteta kad bi ostale - neiskorištene.