Naše folklorne grupe u dijaspori - neumorni čuvari identiteta

Folklorne grupe u dijaspori neumorni su čuvari hrvatskog identiteta, ali i promotori bogate baštine svojih pradjedova diljem svijeta. Stoga je, ne bi li javnost upoznala s njihovim razvojem i utjecajem, ali i budućim djelovanjem, splitska podružnica Hrvatske matice iseljenika, u suradnji s Folklornim ansamblom Jedinstvo, organizirala predavanje na kojem se okupilo - i mnoštvo povratnika. 

Rođena je i živi u Australiji, ali Helen Duplančić dobro zna gdje su joj korijeni. Baš kao i drugi članovi Hrvatske folklorne grupe "Zagreb" koja u Perthu djeluje još od 1955. godine.

- Živimo doslovno na kraj svijeta, to je meni osobno prevelika stvar, tako da se držimo te kulture, i djeca i stariji, od 5 do 55 godina, držimo se zajedno, svi smo složni, da se veselimo, da se družimo, kaže Helen.

Njeguju hrvatsku baštinu - običaje, plesove i glazbu:

- Da se na taj način u svakom slučaju prebaci ljubav prema sakralnom, crkvi, folkloru, dalmatinskoj klapi, napominje Vjeran Duplančić iz Pertha.

Čuva se identitet, a glas o Lijepoj Našoj pronosi - po cijelome svijetu:

- Držim da su Hrvati po tom pitanju možda najbolje organizirani, vjerojatno zahvaljujući i tomu što imamo tako bogatu baštinu, nematerijalnu baštinu koja je prebogata po raznovrsnim elementima, plesovima, pjesmama, ističe Mirjana Piskulić, bivša generalna konzulica u Sydneyu.

Bila bi prava šteta da takvo bogatstvo padne u zaborav.

- Oni su to u dijaspori sačuvali u originalnom dijalektu tako da Korčulani govore korčulanski kako se govorilo prije 100 godina, Splićani splitski, Slavonci itd. - i još malo s primjesom engleskog tako da je to stvarno super, komentira Emin Sarajlić, predsjednik FA "Jedinstvo" iz Splita.

Na ponos njima, ali i domovini, a na njezinu potporu - uvijek mogu računati.

- Svatko od njih tko iole razmišlja o povratku u domovinu nama je vrlo interesantan i dragocjen i mi mu uistinu širom otvaramo vrata i ruke dobrodošlice, kaže Ante Ćaleta, voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika.

Tako se u Splitu, nakon članova mostarske i folklornih grupa iz Vojvodine i Australije, u dogledno vrijeme spremaju ugostiti i kulturno-umjetnička društva iz - Mađarske i Rumunjske.