Mirisi i okusi otoka Cresa

07:00 / 18.04.2022.

Autor: Odri Ribarović/More/HRT

Mirisi i okusi otoka Cresa

Mirisi i okusi otoka Cresa

Foto: More / HRT

U uskrsnom ozračju emisija More nudi krstarenje putevima želuca. Otkriva stari zaboravljeni recept za "sušeni oslić na ribarski". Otisnuti se do slasnog creskog meda, ali i izvornog ovčjeg sira koji se ponovno rađa u novoj sirani u Loznatima - mjestašcu koje je ujedno i gastro-sinonim za autohtonu cresku janjetinu. 

Ostati na svom otoku, raditi ono što voliš i živjeti od toga; priče su koje vode na otok Cres. Prema okusima meda, sira i mlade janjetine. Ovoga puta susreću se u Loznatima gdje i pčele i ovce imaju privilegiran pogled na more. Ondje Mladen Dragoslavić koji je već 3. generacija pčelara u obitelji, ima najveću i najljepšu košnicu za pčele, a duž otoka i mnoge druge.

Zbog zavidne bioraznolikosti i svog geografskog položaja, otok Cres je oduvijek bio jedna od najzanimljivijih i najprivlačnijih pčelarskih oaza u Hrvatskoj.

- Cres je kad ga ovako geografski pogledate, vanjski otok. I kako bura puše iz pravca kopna prema moru, tako ona sa udaljenosti od kopna slabi i što automatski znači da su i posolice manje. I čim je posolica manja i priroda je bujnija i punija soka. Plus još naše poznato Vransko jezero koje se nalazi u sredini Cresa koje ne samo što hrani vodom okolinu jezera, nego hrani maglom i stvara se taj jedan prsten oko Vranskog jezera. On ide skroz dole do granice naše gradske, do Beleja i skroz do Valuna dole i stvara se jedna mikroklima koja pogoduje medonosnim biljkama baš tu na Cresu – objašnjava pčelar Mladen.

Zato je creski med poseban.

- Medovi su fantastični od bilo koje biljke da proizvedete. Kadulja je uvijek na neki način dominantna. To je onaj med koji se traži, ali i kad je kadulja miješana s medunom ili kad je miješana s maruljom, s dračem, to joj čak daje jednu posebnu draž – naglašava Mladen.

Od prvoga dana, Mladenu u poslu pomaže supruga podrijetlom Talijanka. Za njih je Cres u pravom smislu riječi već dugo otok meda. Poslu se pridružio se i nećak Ivan Dragoslavić kojemu je život na Cresu, također, draži nego bilo gdje drugdje.

- Zadnjih par godina sam proveo vani u inozemstvu, bio sam u Londonu, tako da sam se vratio nedavno, prije manje od pola godine i početkom ove godine sam se priključio proizvodnji meda. Mislim da kao narod i kao ljudi trebamo biti svjesni bogatstva koje se nalazi upravo tu gdje stojimo – kaže Ivan.

Ljubav prema tradiciji i svome otoku nastavlja se ulaskom u Loznate. Mjestašce s 40-tak žitelja gdje velika obitelj Žic - Kučica spaja ugostiteljstvo i proizvodnju kroz ovčarstvo. Dapače Loznati su nezaobilazni želite li kušati izvornu cresku janjetinu, a izgradnjom sirane i slasni ovčji sir od od autohtone creske ovce pramenke.

- Nekako je uvijek postojala želja da bi se pokušalo ići na jednu opširniju priču s tim sirom kojeg toliko kritično fali na našem otoku tj. uopće ga nema jer ljudi rade samo za neke svoje osobne potrebe, pa smo se onda tako zajedno sa svojim rođacima okupili i pokušali nekako dignuti tu priču – kaže Danijel Kučica, suvlasnik sirane.

Njihova suvremena sirana iz koje puca pogled na morsko plavetnilo, nakon lanjske testne, upravo kreće u službenu proizvodnju. No, od 350 ovaca, mlijeko će dati tek njih 200-tinjak, pa za veću proizvodnju trebaju mlijeko i ostalih, zasad malobrojnih creskih proizvođača.

- Plan je da se u slijedećih maksimalno 5 godina kapacitet utrostruči, trebali bi doći do nekih tisuću ovaca, od toga nekih 500-600 muznih i onda bi to bio jedan kapacitet, potencijal i količina mlijeka koja bi bila dostatna da pokrijemo sve troškove – otkriva Bruno Žic, suvlasnik sirane.

Potražnja je mnogo veća od mogućnosti, jer riječ je o siru koji ima okus iskonskog creskog podneblja. Posjeduju parcelu koja se proteže na 120 hektara, kreće iznad Cresa i završava skroz dole na moru. Ovce su 365 dana vani. Na sjevernom dijelu otoka su kompletno raspuštene. Spavaju i jedu vani, a jedini miris koji imaju, osim normalno janjećeg mesa, su trave na kojima žive i spavaju.

Takav je otok Cres, naš najveći otok u kojem svatko može uživati na mnogo načina. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!