Najviše se kupuju domaća božićna drvca, cijene su ostale iste

Na domaćem se tržištu idućih dana očekuje oko pola milijuna božićnih drvaca. Dio se uvozi, najčešće iz Danske i Mađarske, no najviše se ipak kupuju ona - domaća. Bili smo kod naših uzgajivača koji kažu da cijene nisu dizali te su identične prošlogodišnjima.

Svibec Toplički pitomo je mjesto pokraj Varaždinskih Toplica, dom Anđelku Zadržanu, koji je prije petnaestak godina htio oživiti svoje imanje i zasaditi nešto isplativo. Pa se odlučio za božićna drvca.

- Krenuli smo 2010. godine, pomalo uz redovan posao. Unatoč svim poteškoćama i uz redovan posao, povećavamo proizvodnju. Uzgajamo običnu smreku, srebrnu i nordijsku jelu, većinom, kaže Anđelko. 

Taj dodatni posao, kaže, dosta je zahtjevan. 

- Rijetko se odlučuju za taj posao. Lakše je nešto sa strojevima raditi, tu je puno ručnog rada i kičma treba biti dosta žešća, kaže.

Trećina obradivih površina u Hrvatskom zagorju zarasla je u korov. Ima ljudi koje zapuštena djedovina boli pa su krenuli s nekonvencionalnim uzgojem, poput obitelji Biškup iz Tužnoga. Iako je uvriježeno mišljenje ovoga kraja bilo - "kaj buš sadil šumu na rodnoj grudi" - brzo su se kritičari demantirali.

- Moja obitelj prije se bavila stočarstvom. Puno se radilo, a zarada nikakva. I onda smo krenuli u to, sad ih imamo desetak, dvanaestak tisuća, puno je posla oko njih. Prvih par godina nemate nikakve dobiti, samo su velika ulaganja, kaže nam Miro Biškup.

Uvjeti za uzgoj, kažu oni koji znaju, u Hrvatskom zagorju i Podravini su idealni. Tlo, položaj i klima odgovaraju.

- Malo mi je potrebno i kalcija i sad u zimu idu i umjetna gnojiva koja su potrebna i uglavnom treba, nije to samo tako posaditi kako sam ja rekao - "posadim za pet godina, odrežem i to je to". Ne, ne, ne, puno ih treba obilaziti, raditi na njima. Znači, izračunato je negdje, čuo sam jednog kolegu - oko čak 70 puta do prodaje ga treba obraditi i nešto na njemu raditi, kaže Anđelko.

No problema ima. Nekontrolirani uvoz i nelojalna konkurencija. Iako je prijašnjih godina bilo oko tisuću registriranih proizvođača, neki odustanu jer ovo nije instant-zarada.

- Trenutačni problemi su s uvoznom robom, to je dugogodišnji problem, i s onima koji nisu proizvođači pa prodaju božićna drvca bez izdavanja računa. Znači, uvezu izvana robu, deklariraju se kao domaći proizvođač, a u biti nisu proizvođači. U tom bi slučaju trebali izdati račun za svoju robu koju su prodali, a oni to ne rade, kaže Ankica Čavić iz Udruge uzgajivača božićnih drvaca Koprivnica.

Prodaja na crno i dalje je problem

Ovih dana počinje prodaja na kućnome pragu. Nordijska i turska jela te smreka su najtraženije. 

- Savjetujem da je bolje kupiti domaći, svježi proizvod jer mi sad idemo u sječu tik do ili čak pod sajmom, tih deset dana prije Badnjaka počinje sajam, da su što svježije. Dok u trgovačkim centrima - dok dođe iz inozemstva, biljke su stare već po mjesec-dva, napominje Anđelko.

Kontrole su česte. Svako drvce mora biti evidentirano, inače slijedi zapljena uz plaćanje visoke kazne. Već prije prodaje proizvođači moraju ishoditi dozvole...

- Potrebno je upisati se u registar proizvođača božićnih drvaca, dobije se potvrda iz županije s kojom se ide kod šumarskog inspektora koji izdaje otpremnicu za ono koliko imamo na polju. Uglavnom svake godine nam dolazi na polje gledati što imamo i brojiti koliko ćemo prodati božićnih drvaca i prema tome nam izdaje otpremnicu, kaže Ankica Čavić.

Prodaja na crno još uvijek je problem, dodaje.

- Osim toga, tu se pojavljuju i umjetna božićna drvca koja nisu sanitarno ispitana. Ne znamo kakve su kvalitete, ne znamo kakve bolesti nose sa sobom jer nema zakona prema kojem bi ona bila sanitarno ispitana, kaže. 

Ipak - ovi proizvođači sa sjevera dokazuju da se velik dio zapuštenog i neobrađenog zemljišta može iskoristiti za uzgoj božićnih drvaca.

- I zadržat ćemo prošlogodišnje cijene, u nivou prošlogodišnjih, kaže Ankica Čavić - bit će nešto za svačiji džep.

Tako će u mnogim domovima na Badnjak zamirisati božićno drvce izraslo na domaćem "gruntu", ponosni su naši mladi uzgajivači.