Nakon dobivanja svih dozvola i probnog rada, šibenski Centar za gospodarenje otpadom Bikarac radi punom parom dva mjeseca. Zbrinjavaju se tamo sve vrste otpada, a postoji mogućnost i kompostane za biološki otpad. Tek sada se vidi koliko je među stanovnicima županije nerazvijena svijest razdvajanja otpada, a pogotovo način odlaganja miješanog komunalnog.
Rekao bi netko, osim napada na nosnice, nije ovo opasan posao. Prevario bi se.
- Nedavno je bila jedna eksplozivna naprava koja je na svu sreću završila tako da je uočena i da je izdvojena s linije. Možete samo zamisliti da je mina na kojoj je sporogoreći štapin došla u kontakt sa žeravicom iz pepela, došlo bi do trenutne eksplozije. Šteta na stroju koja bi nastala bi bila zanemariva u odnosu na ljudske žrtve koje su mogle nastati u tom trenutku, objasnio je Ante Škarić, voditelj pogona MBO.
A sve zbog ljudskog nemara i neodgovornosti. Ovo mu je spomenik. Jer sve je to završilo u kantama i kontejnerima kao miješani komunalni otpad, a daleko je od toga.
- Još jednom apeliram da u miješani komunalni otpad spada isključivo otpad koji proizvodimo u vlastitim domovima, a to je znači otpad koji nastaje prilikom pripreme hrane i prilikom završetka objeda koji počistimo sa stola, dodao je Škarić.
Njegova obrada i zbrinjavanje samo je dio najsuvremenijeg ovakvog pogona u Hrvatskoj.
- Šibenik i Šibensko-kninska županija su jedini koji imaju kompletan sustav gospodarenja otpadom, znači s dvije pretovarne stanice i sav nastali miješani komunalni otpad se obrađuje, više se otpad ne odlaže kao neobrađen, kazao je Robert Podrug, direktor tvrtke Bikarac d.o.o.
Problem s miješanim komunalnim otpadom
Zbrinjavaju se ovdje i sve ostale vrste otpada, no s miješanim komunalnim najviše je problema.
- Tu postoje dva djelatnika koja nisu predviđena da rade, međutim oni su nužni jer bez njih dvojice ovaj cijeli pogon ne može raditi, rekao je Škarić.
Jer moraju s linije izdvojiti ono što u komunalni otpad ne pripada. Zatekne se tu svega i svačega: građevinski otpad, ribarske mreže, dijelovi automobila, klaonički otpad. I sve ugrožava brojne valjke, noževe, sita.
- Ovo je postrojenje jako vrijedno, moramo ga sačuvati, njegov vijek je trideset godina ako mi ovako nastavimo on nije dugoga vijeka, a bila bi velika šteta, izjavio je Podrug.
- Vjerojatno ta svijest još nije proradila, vjerojatno se ljudi ponašaju tako da kažu: da, ja nešto plaćam, prema tome moje je pravo da to i koristim. U ovom slučaju, na žalost, koriste na loš način, rekao je Škarić.
Sve je vrlo jednostavno, odvajanjem otpada možemo, prije svega, utjecati na visinu računa za njegov odvoz, a onda i na način koliko će kvalitetno taj otpad biti obrađen i zbrinut. U suprotnom, i dalje ćemo stvarati deponije koje želimo ostaviti u prošlosti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!