Ocjenjivanjem najboljih europskih graševina - u Kutjevu je otvoren međunarodni festival posvećen kraljici bijelih kontinentalnih sorti. Pred stručnjacima iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i drugih zemalja našlo se više od 120 uzoraka graševina svih kategorija - od suhih do predikatnih.
Idealan omjer sladora i kiselina, prepoznatljiva svježina i voćnost, umjereni alkohol - čine hrvatsku graševinu prepoznatljivom na svjetskoj vinskoj karti. Upravo takve suhe, mlade graševine lanjske berbe ocjenjivala je domaća i inozemna enološka struka, okupljena nakon dvogodišnje pandemijske stanke na festivalu u Kutjevu.
- Kod nas je najrasprostranjenija, svako četvrto hrvatsko vino je graševina i u prošloj godini je dala dobre rezultate. Evo sada smo kušali mlade graševine i prema očekivanju izvrsne su, to je sorta koja stvarno daje izvrsne rezultate, kaže Edi Maletić, Agronomski fakultet, Zagreb.
- I kod nas u Sloveniji je bila izvrsna godina, recimo za broj četiri od pet ako govorimo o svježini karkateristikama sorte, a s druge strane je ono što treba ta sorta - dugo zrenje u vinogradu da bude potpuna u svojoj koncepciji i kad pogledamo to su godine najbolje za graševinu, dodao je Iztok Klenar, enolog i vinar, Slovenija.
Zbog svoje otpornosti i sortnih karakteristika kadra je dati najširi spektar vina - od suhih do predikata.
Sve su popularniji pjenušci kojima je bazno vino upravo graševina.
- Graševina je sorta koja je pokazala dobre rezultate u mnogim tehnologijama - vidjeli smo nekoliko pjenušavih vina od graševine koji su bili odlični, slijede predikati i tu je graševina neprikosnovena carica, kaže Maletić.
Od Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske pa sve do mađarskih i vojvođanskih vinograda - ima golem potencijal..Zato ne čudi da je na međunarodni festival ove sorte u Kutjevu - pristiglo više od 120 uzoraka.
- Kreću sa sjevera s više citrusnih nota, zelenih tonova, svježine preko ovog našeg dijela zone C1 Slavonije s više voćnosti gdje dominiraju note jabuka, breskve, proljetne kruške - prema Baranji i Vojvodini gdje su kremastije, punije i mekše u zrelim tonovima, govori Josip Mesić, Poljoprivredni odjel Veleučilišta u Požegi.
A kako se rafinirano vinsko tržište okreće sve više organiski proizvedenim vinima - njezin je potencijal, kaže ovaj novosadski stručnjak itekako velik.
- U zadnje vrijeme smo svjedoci da tržište traži novo, fokusira se na organske proizvode i u tom smislu ovakve sorte imaju vrlo veliki značaj i zato što su drugačije i otpornije, prilagodiljive na uslove lokalnog podneblja i organske poljioprivrede, kaže Dragoslav Ivanišević, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.
Graševina nije samo ekonomski najvažanija sorta u Hrvatskoj, ona je izvozu hrvatskih vina - najzastupljenija i najtraženija. No, glavno tržište domaćih graševina obala je Jadrana gdje se za žedne turističke sezone isprazni većina kontinetalnih podruma.