Počela tradicionalna slavonska kolinja

U Slavoniji je kolinje počelo neuobičajeno rano. U pandemiji je naglo porasla potražnja za mesom iz prirodnog uzgoja, poput crne slavonske svinje. Uzgajivači su zadovoljni. Prodaju sve - mast, čvarke, slaninu, kobasice, kulen. Zato mnogi šire proizvodnju i ulažu u preradu - i to europskim novcem.

U dvorištu obitelji Fiket, pune ruke posla. Kolinje je dobrano uranilo, a s njim i prerada mesa kraljice slavonskih pustara - fajferice.

- Planiramo plasirati već krajem siječnja proizvode, zato smo i krenuli ranije jer ove godine imamo barem 25 komada, kaže Tomislav Fiket, Eminovci.

- Mi trenutno meljemo kukuruz, ječam i zob i stočni grašak pomalo, objašnjava Leo Glasnović, Požega.

Baš su hranidba i uzgoj na starinski način, na otvorenom, presudni za vrhunsku kakvoću mesa - podsjeća struka.

- Kad usporedimo tov crne slavonske svinje vani, on je duplo duži, ta svinja da bi završila na klanju mora proći godinu i pol do dvije starosti, ističe veterinar Mato Matijević, stručni ocjenjivač kulena, Požega.

Čvarci su prava delicija. Receptura kao i u svemu - tradicijska.

- Lagano, lagano topimo, topili smo ih negdje oko sat vremena i to s malim dodatkom mlijeka na kraju, objašnjava Zora Fiket, Eminovci.

- Slanine dimimo sve dok ne dobiju zlatnu boju na koži, zlatno žutu boju. Sve ovisi o vremenu, otkriva Josip Haner, Eminovci.

Pandemija izazvana koronavirusom vrtoglavo je povećala potražnju za prirodno uzgojenim mesom i prerađevinama. Sve što proizvedu - unaprijed je rasprodano. Cijene - dobre.

- Kila suhe slanine je 150 kuna, oko 150 kuna je kulenova seka, kulen je 220 kuna, šunka 100 kuna, kaže Tomislav Fiket.

A da bi mogli čuvati meso cijele godine, uložili su u komore za sušenje. I to europski novac iz mjera ruralnog razvoja.