Strože mjere za ribare, srdela i dalje na rubu opstanka

Istarski ribari suočeni su s nikad strožim pravilima. Umjesto dosadašnjih 20, u ribolov smiju samo 5 puta mjesečno. Zbog preintenzivnog izlova, sitna plava riba je ozbiljno ugrožena. Ekipa HRT-a provjerila je može li se uopće obnoviti riblji fond, a da pritom opstanu obitelji koje od ribolova žive.

Svima je jasno da je zaštita nužna. Jednako je jasno da dosadašnje mjere, poput sezonskih lovostaja nisu donijele očekivane rezultate.

- Rezultati su mizerni, riba je i dalje mala, znači da tu nešto ne štima, kazao je Pavle Bajčić, ribar s Krka

Smanjivanje broja ribolovnih dana uz zapadnu obalu Istre, moglo natjerati mnoge ribare da odustanu od svoga posla.

- Često se dogodi da brod ode pet dana na more i da se vrati bez ribe. I sada, kad bi mu se moglo možda posrećiti da nešto ulovi, već je iskoristio kvotu, dodaje.

Za pravim mjerama koje će oporaviti količine srdele u Jadranu intenzivno se traga.

- Inćun je stabilan, srdela je ispod B limita, a to je stanje kad ne može doći do samooporavka nego su potrebne mjere da bi se stock oporavio. Stanje je ozbiljno, mjere mogu biti smanjenje kvota, moratorij na godinu dvije, naglasio je Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva, Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i ribarstva.

- Stock plave ribe je stalno u padu, zadnjih godina je pao ispod granice, pa nismo sigurni hoće li se oporaviti i zato su ove mjere, rekao je Vanja Čikeš Keč, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split.

Kako obnoviti riblji fond, a ne uništiti ribare. Država je osigurala potpore za ribare u vrijeme lovostaja koji ovisno o veličini broda iznose i do 35 tisuća eura. Mjesečni lovostaji nisu donijeli rezultate, ne bude li rezultata ni od smanjenja ribolovnih dana, mogući su i dugotrajniji potpuni lovostaji.

- Nikome nije drago, ali kad je takva situacija, onda moramo nešto napraviti, kazao je Stjepan Nedoklan, predsjednik ceha ribara PGŽ-a.

- U sljedećoj godini možda ćemo ići na još neka područja i povećanje broja dana, ali najvažnije je da flota i prerada opstanu, a da zaštitimo stock plave ribe za sljedećih 50 godina, naglasio je Mišura.

Zaštititi treba i srdelu, i ribare, i prerađivačku industriju i zato su znanstvenici oprezni s preporukama.

- Ribama bi odgovaralo da ih ne love, ali ne bi ribarima. Netko mora biti nezadovoljan, kazao je Čikeš keč.

Čini se da su najzadovoljniji tune i dupini. Dupini su zaštićeni, a tunama pogoduju kvote koje diktira svjetska organizacija "Ikat". Prema svjedočenju ribara, tuna je sve više, a čini se da su se za razliku od prošlih vremena počele mrijestiti u našem dijelu Jadrana, čemu se ni srdele ni ribari ne vesele.