Iz pušnica će se prodati sve, do posljednje kobacice i špeka

07:00 / 04.04.2022.

Autor: Sanja Najvirt/Plodovi zemlje/M.Š./HRT

Uoči Uskrsa, velika potražnja za domaćim suhomesnatim proizvodima

Uoči Uskrsa, velika potražnja za domaćim suhomesnatim proizvodima

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Domaćim svinjogojcima je iz godine u godinu sve teže. Svinjama s hrvatskih farmi podmirujemo jedva 40 posto domaće potrošnje svinjskoga mesa. No, ima u slavonskim selima svinjogojaca koji sad - kad rastu cijene repromaterijala i sve poskupljuje - odolijevaju i zaokruženim ciklusom od polja do stola europskim potporama ulažu u proizvodnju suhomesnatih proizvoda. Kako bi zadržali kupce ne dižu cijene. Nije im to neka računica, kažu, ali će zato iz pušnica prodati sve do posljednje kobacice i špeka. 

- 45 godina sam u svinjogojstvu i preradi, iza mene jedno veliko iskustvo, o vo sada što se događa je nisam vjerujte - doživio. Ne samo da je repromaterijal i hrana, već i svinja i gorivo sve je otišlo, a mi svinjogojci to pratiti ne možemo. Ova svinja je ishranjena kukuruzom koji je bio jeftiniji i gorivo je bilo jeftinije, plavi je dizel bio 4 kune, sad je sve duplo otišlo gore, govori Vjenceslav Hruška iz Bjeliševca.

Baš zato, jer proizvodi vlastitu hranu za svinje, a gorivo je i repromaterijal nabavio prije drastičnog poskupljenja - ovu će godinu izgurati. Svaka svinja u oboru, u tovu je do poželjne zrelosti mesa više od godinu dana. Računica je tanka.

- Ja sada da dignem cijenu, nemam to kome prodati i meni je žao ljudi koji me 20 godina prate. Znači, da ja njima dignem pred Uskrs šunku?. Trebao bih dići 20 kuna po kili, a oni to ne mogu pratiti, ističe.

Ovako prirodno uzgojenog mesa i domaćih suhomesnatih prerađevina nema na tržištu ni približno dovoljno. Pa potražnja ne jenjava unatoč udarima pandemije i krize.

- Preradili smo negdje 240 svinja, imamo nekih 400 šunki, oko 3000 komada kulena i to je sve gotovo unaprijed rasprodano. Moram reći da smo ove godine sa starim kulenom završili početkom 3. mjeseca i već imamo novi kulen koji se sada predaje. Nismo ni jedne godine tako prošli bez obzira što veliki problem bila pandemija. Proizvodi idu, ali su i prepoznatljivi. To je naše domaće - slavonska svinja, crna ili bijela, hrani se u ovim oborima, dodaje Hruška. 

Vjenceslav Hruška

Vjenceslav Hruška

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Ne čudi, jer dime se i zriju ovdje na gospodarstvu opet potpuno prirodno. Uz vrhunsku kakvoću, uvijek je važna i cijena.

- Šunka za Uskrs ima istu cijenu kao i lani  - 65 kuna za kilogram. Samo što je ove godine u mrežicama, otkoštana i s kosti. Za kulen se mijenjala cijena neznatno, nekih 50 do 10 posto. To je minimum u odnosu na troškove koje smo dobili tijekom proizvodnje, ističe Damir Hruška iz Bjeliševca. 

Krenuo je i u gradnju mini klaonice, novcem iz fondova obnovio mehanizaciju. Poduzetnoj ekipi u Jaguplijama - to je uspjelo krajem prošle godine.

- Fra Luka je jedina registrirana klaonica u Požeško- slavonskoj županiji, osim klanja svinja bavimo se i proizvodnjom tradicijskih suhomesnatih proizvoda, odnedavno najnovije je i to što smo dobili odobrenje za proizvodnju svježeg programa- roštiljskih ćevapa i pljeskavica za lokalne ugostiteljske objekte, kaže Ivana Ketović Marjanović

Samo zaokružena priča ima sigurnu budućnost

Imaju svoje kooperante na selu, svinje dolaze iz tovilišta obližnjeg OPG-a Lukačević, sve što se ovdje preradi, bez problema se i proda. Kapacitet proizvodnje suhomesnatih proizvoda je negdje oko 20-tak tona. Zasad su orijentirani na turističku priču, glavninu proizvoda plasiraju na moru, u Zagrebu, ali i u požeškom kraju.

Ulaganja, uglavnom vlastita. Krenuli su u projekt prije pet godina, no ono što ih je usporilo, opet je papirologija i nedorečeni pravilnici. Dvije im je godine trebalo dok su od početne ideje ishodili sve potrebne dozvole da danas mogu prodavati svoje proizvode, dodaje Ketović Marjanović.

A to im itekako dobro ide. Domaći proizvod poput ovog nema alternativu. Zato se planiraju širiti. Uz to žele omogućiti kvalitetniji prihvat gostiju, odmah uz preradu. I to uz pomoć novca iz Europskih fondova. Samo zaokružena priča, tvrde - ima sigurnu budućnost.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!