Zavirili smo u povijest Samoborskog fašnika

Bedaki noriju svaki dan, a pametni samo na fašnik - tako kaže krilatica Samoborskog fašnika koja već dva stoljeća svake godine nanovo zaživi u tom malom gradiću pored Zagreba. 

Riječ je o najstarijem fašniku u cijeloj Hrvatskoj. 

- Kaj se promijenilo u dva stoljeća? Promijenilo se stanovništvo prije svega, sad nas je puno više. Prije dvesto let, prvi put se spominje Fašnik, zapravo zapis o tome da je jedan ugostitelj tražio u magistratu dozvolu da bi on održao kostimirani bal, ističe nezaobilazna sudionica Samoborskog fašnika princeza Sraka.

Najstariji spomen Samoborskog fašnika potječe iz 1826. godine.

- Riječ je o dokumentu koji nam govori kako se prilikom obnove Gradske vijećnice općina zadužila i kako bi podmirili troškove izgradnje i obnove, magistrat je odlučio iznajmljivati pojedine prostorije za razne događaje, između ostalog i za pokladne balove, dakle za fašnička zbivanja u veljači, kaže kustosica Samoborskog muzeja Nikolina Vuković Suman.

Malo se moderniziralo, ali duh tradicije ostal je jednak i to je najveća vrednost, ističe princeza Sraka.

Važna je uloga Josipa Komparea kao začetnika javnog programa Samoborskog fašnika.

- On je bio i režiser i scenarist, smišljao je pjesme i igrokaze koji su se potom prikazivali na alegorijskim kolima. Samoborski fašnik imao je i nekoliko stanki. Jedna takva bila je za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon toga se ponovno počeo održavati 60-ih godina. Tada je i Ivica Sudnik imao važnu ulogu. On je odlučio nastaviti tradiciju Josipa Komparea, navodi Vuković Suman.

Godine 1860. organiziran je karneval, odnosno povorka s grupama. 

- Svaka grupa je nešto predstavljala, a Kompare je bilo vrlo duhovit čovjek koji je čitave godine bilježio događaje u knjižicu i od toga stvorio scenarij, objasnio je u jednoj arhivskoj snimci Ivica Sudnik, osnivač Samoborskog muzeja.

U Samoboru se povijest ne čuva samo u knjigama, arhivima i spisima, nego u maskama, smijehu i likovima koji iz godine u godinu uveseljavaju ulice grada. 

- Turistička zajednica pokrenula je snimanje filma o Fašniku. Naziv filma je 200 godina Samoborskog Fašnika, nastojali smo okupiti pred malim kamerama sve relevantne sudionike. Svi oni koji su dali obol da se Fašnik prenosi s koljena na koljeno, kaže direktorica TZ grada Samobora Iva Pehar.

Važno je sačuvati duh fašnika.

- Odlučili smo poslati poziv našim sugrađanima da pošalju svoje fotografije, da iz arhive izvade stare originalne fašničke fotografije te da ih dostave kod nas u knjižnicu. Izložba je posvećena svima onima koji su živjeli, stvarali i doprinijeli Samoborskom fašniku od samih početaka, ističe ravnateljica Gradske knjižnice Samobor Blaženka Mavrić Vadlja. 

- Fašnik bu navek bil živ, a na ovaj ili onaj način, loše nigdar nebu, poručuje za kraj princeza Sraka.