Borba protiv anoreksije - sustav bez jasnog odgovora

U Hrvatskoj oko 35 tisuća osoba boluje od poremećaja hranjenja, a među njima trećina se bori s anoreksijom. Iako je riječ o opasnom psihijatrijskom poremećaju, koji može dovesti i do smrti, sustav na sve veći broj oboljelih, najčešće djevojaka, kao da nema odgovor.

- Grlite vaše dijete koje je kostur zapravo, to ne možete zamisliti, to ne može nitko zamisliti dok to ne doživi, prisjeća se Maja Krčelić, čija se kći s anoreksijom bori 7,5 godina.

Imala je 12,5 godina, bila je u sedmom razredu osnovne škole. U četiri mjeseca izgubila je 20% svoje tjelesne mase. Gospođa Krčelić naglašava da su to strašni problemi, kako strada tijelo mlade osobe koja se tek razvija, a narušeno joj je i psihičko i fizičko zdravlje.

- Oštećenje srčanih zalistaka, oštećenje bubrega, oštećenje kostiju, jedna slika koštane strukture koja se tek razvija, teška osteoporoza, bolesna štitnjača, nabraja Maja Krčelić sve posljedice anoreksije.

Dijagnoza je i manjak liječnika koji se bave anoreksijom. U Klinici za psihijatriju "Sveti Ivan" na zagrebačkom Jankomiru one najugroženije ne mogu hospitalizirati.

Hrvoje Handl, dr. med., voditelj Dnevne bolnice za poremećaj hranjenja u Klinici za psihijatriju "Sv. Ivan", navodi primjer djevojke koja ima 175 cm i 37 kilograma.

- Granično je pitanje može li se uopće u ikakvim psihijatrijskim uvjetima liječiti. Njoj treba internističko liječenje. Problem je u tome da nemamo jasan protokol kako će se te djevojke liječiti. Dijete iznad 18 godina kad dođe, ono bude malo pokriveno internistički i onda se ne zna što bi se s njima, osobito ako nije motivirano, kaže dr. Handl.

Problem postoji godinama, u bolnicama nema kombinirane skrbi i specijaliziranih odjela.

- Pojednostavljeni način prepoznavanja bolesti i onda jasnih adresa gdje se bolesnice u ovom slučaju s anoreksijom mogu javiti, to ne postoji. Anoreksija spada u domenu tzv. psihijatrijskih dijagnoza i zapravo većina kolega, nazovimo ih internističkih struka, dominantno gastroenterolozi su nekako tu najzastupljeniji, će zapravo smatrati da se liječenjem tih bolesnika trebaju baviti psihijatri.

Roditelji su pisali ministru zdravstva, traže pomoć, u pitanju je život njihove djece. S poremećajima hranjenja u Hrvatskoj se bori više od 30 000 ljudi.