Male škole prevencije poremećaja hranjenja

U okviru javnozdravstvene kampanje Remek Tijelo, Dnevna bolnica za poremećaje hranjenja i Etnografski muzej u Zagrebu otvorili su online natječaj za prijavu u program Male škole prevencije poremećaja hranjenja.

Projekt se zove Remek Tijelo i namijenjen je djeci za od sedmog razreda osnovne škole do drugog razreda srednje škole.

- Razmišljali smo kako privući djecu na izložbu Lice gladi u Etnografskom muzeju u Zagrebu, gdje su pacijenti s poremećajima u prehrani napravili jedan plakat, rekao je dr. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar.

 Odlučili su se za kampanju od mjesec dana gdje se izradio plakat da se privuče djecu da sudjeluju u radionicama o poremećajima u prehrani.

- S kampanjom smo htjeli da školarci sudjeluju gdje bi oni kreirali svoje vlastite kampanje o poremećajima hranjenja. Dali smo im nekoliko rečenica za inspiraciju: “ako ti je izgled bitan, možda si iznutra sitan”; “savršeno sam nesavršena” i slično, kazao je dr. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar.

Bilo je važno kako će djeca reagirati na tematiku, a svoje zadatke su mogli slati u raznim oblicima.

- Od sastavaka, likovnih radova, TikTok videa, različitih drugih vrsta videa, filmića, predstava štagod budu smislili, poručio je  Handl.

Odlučili su nagraditi njih četrdeset i pozvati ih u radionice, kojih će biti osam u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Trajat će od siječnja do svibnja.

- Radionicu ćemo voditi mi stručnjaci iz Dnevne bolnice za poremećaje hranjenja, gdje ćemo nastojati djeci pomoći da postanu ambasadori u prevenciji poremećaja hranjenja, izjavio Handl. 

Lockdown i osjećaj usamljenosti 

Natječaj je otvoren do 20. prosinca, a glavni cilj je da ima što manje osoba s poremećajima hranjenja.

- Prevencija je nešto što se zapravo ne radi kako smo je mi započeli, ali se nadamo da će nam državne i privatne institucije da nastavimo raditi kampanju koja bi trebala trajati dvije do tri godine, kazao je Handl.  

Poremećaji u prehrani se mogu prepisati lockdownu i osamljenosti.

-Ta osamljenost u pubertetu je posve drugačija od osamljenosti koji smo mi odrasli osjetili pred ekranom radeći online. U pubertetu moraš biti u društvu sa svojim vršnjacima, rekao Handl. 

Ako se djeca ne druže sa svojim vršnjacima, to budi određenu vrstu tjeskobe i anksioznosti. 

- Anksioznost je nešto što se osjeća iznutra, a ne izvana. Uvijek je niska razina samopouzdanja izazivala osjećaje tjeskobe kod curica koje bi na kraju dovelo do poremećaja u prehrani, kazao je Handl. 

Što se tiče raširenosti poremećaja u prehrani od dva do četiri posto populacije ima poremećaje u prehrani. Ipak, to nije baš precizan podatak. 

- Temeljem toga bi mogli reći da je kod nas između 25 i 35 tisuća osoba oboljelih od poremećaja hranjenja, poručio  Handl.

U užem smislu poremećaji hranjenja su anoreksija i bulimija, a u širom smislu tu ulazi i kompulzivno prejedanje. 

- Mi ne znamo koliko od kompulzivnog prejedanja boluje osoba, a vjerujemo da su  anksioznosti i tjeskoba probudile jako puno takvih poremećaja. Tako da danas možemo sigurno govoriti o dvostrukoj brojci u Hrvatskoj, rekao je  Handl.

Najviše ih zabrinjava koliko će hrvatske institucije moći podnijeti liječenje te hoće li svi pacijenti dobiti odgovarajuću njegu. 

Mladi su svjesni i nesvjesni 

- Svjesni su da prepoznaju i da vide, da imaju onaj intuitivni osjećaj. To najbolje osjećate kada se netko hrani, osjetite da je osoba anksiozna. Nesvjesni su zato što su jako orijentirani na hranu, odnosno na vlastito tijelo ili su opsjednuti nekom zdravom hranom, a to se zove ortoreksija.Vrijednost na društvenim mrežama se prenijela na izgled i to više nije pitanje puberteta, već cjeloživotnog izgleda, kazao Handl.

Poremećaj se otkriva na početku, jer se sada o tome otvoreno priča I osobe dolaze pri samom početku. Postoje čak i poremećaji u prehrani pri dojenačkoj dobi, ali tu već govorimo o intlorenaciji. 

- Tu govorimo o poremećaju samog jedenja koji zapravo ima veze s nekim organskim i cerebralnim oštećenjima. Na svu sreću u hrvatskoj postoje stručnjaci i za to, poručio Handl. 

Najmlađa osoba koja ima poremećaje u prehrani ima devet godina i liječi se u KBC Sestara Milosrdnice u Zagrebu. 

- Poručujem roditeljima da kada imaju dijete i sumnjaju da ima poremećaje hranjenja da ga smjesta odvedu KBC Sestara Milosrdnice ili najbližem pedijatru. Za curicu je najvažnije dok se razvija da što manje gladuje, rekao je Handl.

 Što se tiče simptoma, djevojčice koje imaju poremećaje u prehrani se počinju drugačije ponašati za vrijeme jela. 

- Nekada primijetite da ekstenzivno jede I brzo odjuri u toalet. Obično pušta tuš da se ne čuje da povraća. Nekada će ostaviti tragove u samoj kupaoni, a nekada su vidljivi I ožiljci na nadlanicama od guranja prstiju u usta, imaju krvave oči te curice mogu dobiti laguno dlačice kako bebe, pojasnio je Handl.  

Osim što postoje promjne na tijelu, prisutne su promjene i u raspoloženju

Curice se jako drugačije ponašaju, radosne su, a to je iz razloga da ljudi ne vide da boluju od poremećaja hranjenja. 

- Pokušavaju zaštiti svoju unutarnji dio sebe da ne vide ljudi koju stravu i užas u sebi osjećaju jer su stalno gladne i opsjednute hranom, a neće jesti. Polako misle da ih svi u društvu odbacuju i da su odbačena. Što neka društva i naprave od njih, istaknuo je Handl. 

Školski uspjeh nema veze s time, prevladava perfekcionizam. 

- Možete pustiti osobu u pubertetu da živi svoj život, ali je bitno da ga promatrate cijelo vrijeme. Ne treba ga previše promatrati, ali je bitno da pazite kako se ponaša, naglasio je Handl. 

Poremećaji u prehrani izazivaju promjene u tijelu, prvenstveno organima. 

- Sve žlijezde s endokrinim lučenjima reagiraju. Od štitnjače, gušterače jajnika, a oni se počinju kvrčiti do te mjere da nestaje menstruacija. Probavni sustav prestaje funkcionirati jer on nema što lučiti, otpada Kaliji što može prouzročiti pseudoepilepsiju, rekao je Handl. 

Krvni nalazi mogu pokazati da nema nikakvih zdravstvenih problema, a osobe koje boluju od poremećaja prehrane se oblače u široke džempere te se gledaju u zrcala i konstantno se važu. Dječaci isto nisu iznimka u poremećajima prehrane. 

Kod muškaraca je pristuna bigoreksija

- Mi ćemo biti prva zemlja koja će organizirati Kongres o muškim poremećajima hranjenja. Jako smo ponosni što ćemo to organizirati u jednom gradu na Jadranu. Pozivamo sve koje žele pomoći, od materijalne do psihološke i političke podrške, kazao je Handl. 

Dvadeset pet posto je muškaraca s poremećajima prehrane i oni teško pate, osobito s bigoreksija. 

- To u muškarci koji pate od velikih mišićavih tijela te oni uzimaju steroide, a od toga budu impotentni. To je ustvari obrnuto od anoreksije, oni žele biti što veći, rekao je Handl. 

Zapadnjačke zemlje promiču taj mršavi stil života, dok se kod istočnjačkih zemalja još uvijek smatra da debljina donosi zdrav i dug život. 

- Žene ne smiju imati obline, one moraju biti ravne te su one s time puno opterećene. Od malih curica do majki. Sada kada imate majku koja je opterećena, onda odmah bez ijedne riječi odgaja svoje dijete kroz dijetu, kazao je  Handl, specijalist psihijatar. 

Kao društvo stigmatiziramo osobe koje žive u većim tijelima, a ne znamo zašto oni tako žive. 

- Ne znamo koliko oni pate i koliko se srame, a mi im se rugamo. To je baš stigmatizirajuće i  na razini diskriminacije. Jedan dio medicinskih stručnjaka se prema osobama s poremećajima hrane odnose kao da se njih boje ili bi ih od sebe odmakli, poručio je Handl, specijalist psihijatar. 

 Savjetuje da je bitno da se za stolom nalaze toplina i zajedništvo.