Pandemija COVID-a promijenila je svijet, što smo naučili?

07:00 / 16.02.2022.

Autor: Lucija Judnić/Dnevnik/IMS/I.Z./HRT

Pandemija COVID-a promijenila je svijet koji smo poznavali

Pandemija COVID-a promijenila je svijet koji smo poznavali

Foto: - / Shutterstock

Pandemija COVID-a promijenila je svijet koji smo poznavali te uzrokovala mnoge prilagodbe. Što smo tijekom nje naučili? Što nas nakon nje očekuje? Odgovore su tražili stručnjaci - na pandemijskim - sad već uobičajenim online susretima. U dvije godine od početka pandemije prošli smo nekoliko razdoblja - od takozvane šok krize u lockdownu do razdoblja sve vidljivijeg pandemijskog zamora. 

- Kliničke slike su sve teže i kompliciranije, dolaze ljudi kojima nije dobro, a ne znaju reći zašto im nije dobro. Dakle jedan osjećaj nezadovoljstva zbunjenosti frustracije, istaknula je psihologinja prof. dr. sc. Marina Ajduković.

Prema istraživanjima, ugrožene su djevojke, mladi koji pohađaju strukovne škole, ali i oni koji su doživjeli potres te djeca čije obitelji imaju ispodprosječne materijalne mogućnosti.

- Kod djece i mladih grada Zagreba i Sisačko moslavačke županije tu se posebno ističu podaci u odnosu na podatke prije potresa, koji govore o povećanom samoozljeđivanju kod djece i povećanom broju suicida, naglasila je zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Mirela Šetnija Knežević

Ljudi na terapiju dolaze tek kada im je ozbiljno narušena kvaliteta života i kada okolina to počne primjećivati. Ipak, stručnjaci su zadovoljni, jer ljudi i u kriznim vremenima pokazuju kapacitet oporavka.

- Ono što se pokazuje da u ljetno doba i doba kada je manji broj zaraženih, situacija je bolja, to pokazuje da ljudi imaju kapacitet za oporavak, poručila je Ajduković.

Problem je i u nedostatku stručnjaka. U 35 strukovnih škola u Gradu Zagrebu radi samo dvadeset psihologa. U manjim sredinama situacija je još teža - usluge su gotovo nedostupne, a u nekim krajevima ne postoje čak ni klinički psiholozi. Nedostaje i nacionalna strategija.

- I to je problem koji se zapravo prerijetko adresira, vi da biste imali gotovog stručnjaka za mentalno zdravlje potrebno je da prođe fakultet, specijalizaciju i subspecijalizaciju. Dakle treba vam dvoznamenkasti broj godina da biste ga dobili, rekla je psihijatrica i zastupnica u Hrvatskom saboru dr. sc. Ivana Kekin.

Struka zaključuje - krizu ne moramo doživljavati isključivo kao neugodno razdoblje neizvjesnosti, ona nam može biti i mogućnost za nove izazove.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!