Od dijagnoze do liječenja: Radiologija mijenja suvremenu medicinu

Intervencijska radiologija grana je moderne medicine koja mijenja liječenje. Doc. dr. sc. Slavica Kovačić, dr. med. predstojnica Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Rijeka u emisiji Normalan život objasnila je da intervencijska radiologija obuhvaća vaskularne i nevaskularne zahvate. 

Putujući kroz krvne žile, najčešće u preponi, može se doseći i liječiti noge, mozak, ruka, jetra, zdjelica - izuzev srca kojim se bave intervencijski kardiolozi. Moguće je postavljati stentove, zaustavljati krvarenje, smanjivati protok u tumorima te aplicirati radioaktivne lijekove u palijativne svrhe.

U radu se koriste CT, magnetska rezonanca, ultrazvuk i mamografija, a dr. Kovačić naglašava da je ključno jasno napisano kliničko pitanje na uputnici jer uredan nalaz s krivim kliničkim pitanjem ništa ne znači. Protokoli snimanja, navodi, ovise o sumnji i ciljanoj anatomiji.

- To znači da mi možemo doći u bilo koji dio tijela putujući kroz krvne žile, najčešće je to u preponi, ali ono što je puno ljudima poznatije su zahvati ustvari na srcu koje rade kardiolozi, pa ustvari to je jedan sličan način, drugačiji je samo pristup. I mi putujemo, kao što oni putuju do srca, mi putujemo do nogu, do mozga, do ruke, do jetre, do zdjelice, znači bilo gdje možemo doći kroz krvnu žilu i liječiti ciljni organ, liječiti, širiti s nekakvim potpornicama, odnosno stentovima. Možemo u slučaju krvarenja zaustaviti krvarenje, pripremiti pacijente za nekakve kompleksne kirurške zahvate tako da smanjimo protok u tumoru. Možemo aplicirati nekakve radioaktivne lijekove koji će utjecati, znači odraditi palijativu da produljimo život pacijentima koji su terminalno bolesni.

Kovačić dodaje kako intervencijska radiologija zadire u sve segmente tijela, izuzev u područje srca kojim se isključivo bave kardiolozi, intervencijski kardiolozi.

- Sve je to dio jedne puno šire priče koja je počela i po čemu smo specifični, a to je dijagnostika, odnosno postavljanje dijagnoze pacijentu s pomoću različitih uređaja. I to je svim ljudima poznato, svi su čuli za CT, za magnetsku rezonancu, za ultrazvuk, za mamografiju. Dakle, to su različite, kažemo na hrvatskom jeziku, metode oslikavanja, mada češće svi koristimo te "imaging" metode. Jedan segment radiologije je dijagnostika, drugi segment je intervencija i najčešće se one preklapaju tako da se liječnik bavi određenim segmentom, znači dijagnostikom, poput krvnih žila, i istovremeno liječi krvne žile. Tako je oformljena ta grana medicine.

Kada pacijent prezentira svoje probleme liječniku, on bi trebao znati na koju dijagnostičku metodu da ga uputi, navodi Kovačić i podsjeća da se liječnici se za to educiraju tijekom studija medicine i kasnije tijekom svojih specijalizacija i subspecijalizacija.

- Tako radiologija, koja se bavi svim organskim sustavima, je jedna grana s kojom se započinje, ja bih rekla, to putovanje. Smisao pretrage je postavljanje definitivne dijagnoze kako bi se pacijent mogao liječiti ili u krajnjem slučaju kako bi isključili sumnje na nekakva bolesna stanja.

Potrebna je, kaže, dobra komunikacija na svim razinama: pacijent treba dobiti informacije o pripremi, mogućim senzacijama, alergijama i kontraindikacijama. 

- Ono što je jako bitno su i uputnice koje nisu samo jedan papir. Na uputnicama treba pisati jasno kliničko pitanje, jer se pretrage rade na bezbroj načina, po određenim protokolima. To znači ako se netko isprezentira s bolovima u trbuhu i sumnja je na kamenac u području kanalnog sustava bubrega, odnosno uretera, dakle tih određenih anatomskih struktura kroz koje prolazi urin, mi ćemo napraviti protokol na jedan način. Ako je pitanje nešto u vezi crijeva ili neke druge strukture u trbuhu, na drugi način se radi pretraga. Iz tog razloga, uredan nalaz s krivim kliničkim pitanjem ništa ne znači. To pokazuje koliko su bitne informacije koje mi radiolozi moramo dobiti.Unosi se detaljna papirologija radi praćenja i sprječavanja komplikacija, a odluke o zahvatu donose se na multidisciplinarnim sastancima radi najadekvatnije skrbi.

Što se tiče samih intervencija, radiolozi sudjeluju na svim multidisciplinarnim sastancima u bolnicama.

- Na tim sastancima mi dogovaramo je li netko za određeni zahvat, je li za kirurški, je li za minimalno invazivni, tako da su u današnjoj medicini neophodne takve odluke kako bi se na najadekvatniji način pružila skrb pacijentu, rekla je Kovačić.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje: