Kronična izloženost stresu - jedan od okidača depresije i anksioznosti

Prema posljednjim stručnim procjenama, svaki šesti građanin Europske unije ima mentalni poremećaj. Depresija i anksioznost najčešći su psihički problemi današnjice, čak i kod djece u najranijoj dobi. A jedan od okidača, upozoravaju stručnjaci, kronična je izloženost stresu - koja može imati ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje.

Užurbani tempo, velika očekivanja, prevelika izloženost komunikacijskim uređajima, nedostatak vremena za bližnje - izazovi su modernog načina života.

- Živimo na jedan moderan, brz način, to je sve teško isprocesuirati i kapaciteti ljudi su pod jednim pritiskom, jednom prešom i može doći do nekih problema, kaže psihijatar doc. dr. sc. Stipe Drmić, Voditelj odjela za psihotraumu KB Dubrava, Zagreb.

- Danas ljudi ne razgovaraju s osobama koje ih vole, razgovaraju s osobama koje ne poznaju. I u svemu tome ste s jedne strane usamljeni, a s druge strane sa svih strana tuku valovi života, ambicije, ono što se očekuje od vas, kaže dr. med. Ranko Stevanović, predsjednik Hrvatske udruge za smanjenja šteta po zdravlje (HaRPH).

I tu počinje "začarani krug" iz kojeg je katkad teško izaći, upozoravaju stručnjaci - a koji može imati ozbiljne posljedice.

- Suvremeni život s tim načinom kako mi živimo zapravo dovodi do smetnji koje na kraju idu prema anksioznim, depresivnim, anksiozno-depresivnim stanjima, kaže izv. prof. dr. sc. Branka Aukst Margetić, spec. psihijatar, KB Dubrava, Zagreb.

- Do razvoja ozbiljnih zdravstvenih poteškoća, kardiovaskularnih bolesti, lokomotornih bolesti, baš zaista sve do poremećenog imunosustava, posljedice su velike i brojne, kaže doc. dr. sc. Tina Peraica, psihoterapeutkinja, Klinika za psihijatriju, KB Dubrava, Zagreb.

Jedna od posljedica dugotrajnog stresa je i izgaranje ili takozvani burn out, koji se najčešće povezuje s radnim okružjem. Stručnajci upozoravaju - važno je na vrijeme prepoznati simptome.

- "Teško se odmaram od posla, ne mogu zaspati, imam smetnje apetita, postajem razdražljiv, počinjem se svađati s ukućanima", nabraja Aukst Margetić.  

Stres se ne može izbjeći, no može se kontrolirati - poručuju stručnjaci. Ključna je prevencija i jačanje otpornosti - postavljanje osobnih granica, ali i brza i dostupna psihološka podrška onima kojima je potrebna.