Polovina izdanih lijekova u Hrvatskoj propadne

Godišnje se u Hrvatskoj izda lijekova u vrijednosti većoj od milijardu eura, no polovina ih propadne. Mnogi kronični pacijenti terapije ne uzimaju redovito te stvaraju zalihe lijekova kojima je istekao rok trajanja. Spremnici za odlaganje lijekova sve su puniji, medicinskog otpada sve je više, često i nezakonito odbačenog.

Spremnici s farmacutskim otpadom u ljekarnama puni svaki dan

- Svakodnevno nam pacijenti donose lijekove kojima je istekao rok ili koje više ne trebaju. Zašto? Pa ostane im, ima i opravdanih situacija kada je to slučaj npr. ako im više nije potrebna ta taerapija ili ako je istekao rok nekog lijeka. Međutim, voljela bih skrenuti pažnju da se to proba izbjeći u situacijama da se ne dižu lijekovi koji nisu potrebni, da se ne rade bespotrebno zalihe lijekova, ističe Marina Marušić Fojs, magistra farmacije. 

Neiskorišteni po uputama liječnika i bačeni lijekovi šteta su i za zdravlje i za sustav.

- Zadnje podatke koje imamo službeno u Komori su iz 2017. gdje smo analizirali potrošnju ljekarni na zbrinjavanje otpada. Vrijednost je bila oko šest milijuna kuna, znači nešto manje od milijun eura. Troškovi su sigurno veći, jer imamo informacije s terena da su cijene zbrinjavanja poskupile, a problem je što je količina tih lijekova koje mi zbrinjavamo vjerojatno ista ili i dalje raste, rekla je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Raste i potrošnja lijekova

- Ugrubo bismo mogli reći da jedan stanovnik u Hrvatskoj dnevno popije jednu i pol dozu lijeka. S druge strane, potrošnja je u 2023. bila milijardu i 550 milijuna eura, izjavio je Pero Draganić, glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u.

Male apoteke u rijekama  

Lijekovi, pokazuju istraživanja, plove i u svim rijekama Europske unije.

- Svuda imate koktele lijekova, imate male apoteke u rijekama. Zanimljivost je ta da jedino na Malti nemate nijedan lijek u rijeci je tamo nema rijeka. Osnovni problem lijekova u okolišu je to što to nije incident, to je svakodnevna pojava. Dakle mi smo izloženi lijekovima kroz površinske, podzemne, otpadne i pitke vode svakodnevno, upozorio je prof. dr. sc. Valerije Vrček, s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. 

Ekološku cijenu na globalnoj razini, kaže profesor Vrček, već smo platili. 

- Najpoznatiji primjer na globalnoj razini je pomor supova na indijskom potkontinentu zbog diklofenaka, antiupalnog lijeka koji se masovno koristio, doduše u veterinarskim svrhama. Dakle, prvu cijenu plaća priroda, mi smo drugi na redu, rekao je prof. Vrček. 

Posebne metode obrade i odlaganja su imperativ  

U 2023. godini u Hrvatskoj je odloženo 7210 tona medicinskog otpada, i to najviše u bolnicama gdje prednjači KBC Zagreb s 972 tone otpada.