Hrvatskih 1000: August Šenoa

Mnogi se parovi ili prijatelji u Zagrebu sastaju "kod Šenoe". Riječ je, naravno, o spomeniku velikom Augustu Šenoi u Vlaškoj ulici. U novoj priči serijala "Hrvatskih 1000" emisije Dobro jutro, Hrvatska slijedimo život i djelo velikog novinara, utemeljitelja moderne hrvatske književnosti, pjesnika i urednika časopisa "Vienac".

- U ovoj sobi se nalazi kućni pisaći stol Augusta Šenoe. Poznato je da je on samo noću stvarao svoja književna djela. U nekim intervjuima koje je dala njegova supruga, znamo da je često zaspao za stolom i da ga je ona ujutro našla s glavom na stolu, otkriva Jasmina Reis, pokćerka unuka Augusta Šenoe.

August Šenoa nije imao niti kap hrvatske krvi. Po majci Čeh, po ocu Slovak, rođen je u Vlaškoj ulici i do devete godine govorio je samo njemački kao i većina Zagrepčana. No, djela koja je napisao na hrvatskom predstavljaju velik i važan opus. Vjerojatno će vam i najpovršniji poznavatelj djela Augusta Šenoe, prvo spomenuti romane "Čuvaj se senjske ruke", "Seljačka buna", "Diogenes","Kletva", a posebno prvi njegov i prvi hrvatski povijesni roman, "Zlatarovo zlato".

Književna djela stvarao samo noću

- Imao je 32 godine kada ga je napisao, u to vrijeme su stanovali kao stanari u Kipnoj ulici, to je sada Radićeva. On je s prozora te sobe vidio Kamenita vrata. On, dok je pisao roman, istovremeno je prevodio Shakespeareovog Romea i Juliju na hrvatski jezik, tako da je Shakespeare imao neki utjecaj na Augusta, pa kažemo da su Dora Krupićeva i Pavao Gregorijanec naši zagrebački Romeo i Julija, priča Jasmina.

Za Šenoin su opus važne i pripovijetke jer su velikim dijelom autobiografske i za razliku od romana, u njima govori o suvremenom životu, o sebi i ljudima s kojima se družio.

- Imao je nevjerojatan opus za dvadesetak godina aktivnog pisanja. Počeo je pisati poeziju kao gimnazijalac, a onda e kao novinar nastavio pisanje u Pragu gdje je studirao pravo. Bavio se novinarstvom, pisao je feljtone, on je naš prvi feljtonista ili kolumnista. Puno je prevodio da si malo "popravi džeparac", i zapravo je bio izuzetno svestran otkriva Jasmina.

Upravo je u Pragu nastala njegova jedina komedija, "Ljubica", a još postoji i cijeli rukopis tog djela. Šenoa je pisao olovkom u jednu bilježnicu, a o ushićenju što je završio svjedoči tekst: Evo završio sam na Veliki četvrtak u zlatnoj Prahi, 1864. godine.

Njegov pokušaj bavljenja politikom nije bio blistav

Međutim, doživio je samo premijeru jer je u "Ljubici" opisao stvarne osobe tadašnjeg zagrebačkog visokog društva kojima se time zamjerio kad su se prepoznali u fabuli. A niti njegov pokušaj bavljenja politikom nije baš bio blistav.

- On je bio pripadnik Narodne stranke, tako da je čak 1875. godine bio kandidat za Hrvatski sabor iz Velike Gorice, odakle je njegova supruga. Bio je prevaren na tim izborima, bi je silno razočaran, i tada je napustio politiku, ali se zapravo politike dotakao u svakome svome djelu i bio je izrazito kritičan, ali i pošten i moralan čovjek, govori Jasmina.

Spasio hrvatski jezik, a neizravno ga promiče i danas

Može se reći da je i kao urednik "Vienca" i kao književnik pisao na hrvatskom i kada se to mnogima nije svidjelo. Struka vjeruje da su Ilirci, Matica hrvatska i sam Šenoa na neki način u ta vremena spasili hrvatski jezik. Neizravno ga August promiče i danas.

- Ne samo kroz školsku lektiru, nego je objavljeno i "Zlatarevo zlato" izdanje iz 2015. godine, i prijevod na engleski jezik, a isto tako lijepa i slikovnica Zlatarevo zlato na hrvatskom-engleskom jeziku. Isto tako, 2020. godine prevedeno je "Zlatarevo zlato" na španjolski jezik, i 2023. godine "Čuvaj se senjske ruke" na francuski jezik.

Sa suprugom Slavom August je imao šestero djece, a odraslu su dob doživjeli samo Milan, Draga i Branko.