Bez Teslinih izuma današnji bi život bio nezamisliv

Nikola Tesla - Hrvat, Srbin, Amerikanac, kako ga već tko prisvaja, no naravno da se u novoj epizodi serijala "Hrvatskih 1000" nećemo baviti brojenjem krvnih zrnaca, nego podsjećanjem na veliko djelo koje je Tesla ostavio.

Rođen je i školovao se u Lici. Upisao je Visoku tehničku školu u Grazu, a onda radio u Središnjem telegrafskom uredu u Budimpešti. U jednom trenutku odlazi u Sjedinjene Američke Države. 

- Jedan od njegovih najvažnijih izuma je elektromotor na izmjeničnu struju kojim se koristimo u svakom aspektu naših života, od domaćinstva do industrije. Ne bismo mogli ni zamisliti kako bi izgledao život bez upotrebe motora na izmjeničnu struju, ističe dipl. ing. Renato Filipin, viši kustos Tehničkog muzeja "Nikola Tesla".

Iako je danas život bez izmjenične struje nezamisliv, u vrijeme kad ju je Tesla inaugurirao, mnogima su pomršeni računi, posebno Thomasu Alvi Edisonu koji je shvatio da će zbog genijalnog Ličanina izgubiti mnogo novca.

- Taj rat struja u stvari se svodi na to da je Edison zagovarao istosmjernu struju, a Tesla izmjeničnu. Danas koristimo izmjeničnu, znači ima svoje prednosti. U to vrijeme kad je Tesla došao u Ameriku tek se razvijala istosmjerna struja i jasno da Edisonu nije financijski sjelo da se, kada se nešto novo uvodi,  mijenja na sustav koji uvodi Tesla. Čisto financijski je bio taj prijepor, objašnjava Filipin.

- Spomenuo bih taj čuveni Teslin transformator, Teslinu zavojnicu, njegove radove na bežičnom upravljanju objektima. Nažalost, ratovi se vode dronovima, a malo ljudi zna da je to krenulo od Tesle i njegova patenta iz 1898. godine, ističe Filipin.

U SAD-u Tesla je prijavio čak 111 izuma, među njima turbinu bez lopatica i zrakoplov s vertikalnim uzlijetanjem. Međutim, nije sve tako bajkovito. Mnogi su njegovi radovi poslije bili podloga za izume kojima su se pohvalili drugi znanstvenici.

- Jedna od poznatih priča je ona o Marconiju i izumu radija. Tesla tvrdi da je Marconi, kako bi izumio radio, iskoristio mnogo njegovih patenata. Recimo, otkriće elektronskog mikroskopa, elektrona, lasera, masera, svemirsko zračenje, frekvencije Zemlje, rentgensko zračenje... On je došao do toga u svojim laboratorijima, ali nije imao vremena to i objaviti u časopisima, nego je u pismima, recimo Rentgenu, spomenuo da je došao do tog zračenja pa je ispalo da su Rentgen i on u isto vrijeme radili na istoj stvari, zaključio je Renato Filipin.