Frano Parać: Od glazbe za Univerzijadu do Judite i HAZU-a

Serijal Hrvatskih 1000 Toni Volarića donosi priču o Frani Paraću, skladatelju i akademiku, jednom od najvažnijih glazbenih autora Hrvatske koji rijetko puni naslovnice, ali svojim radom već desetljećima oblikuje kulturnu scenu.

Priča o Frani Paraću počinje neobično – na stadionu kojeg nema. Naime, upravo je on 1987. osmislio glazbeni dio otvaranja Univerzijade u Zagrebu, a autor je i glazbe za otvaranje Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.

– To je u svakom slučaju primijenjena glazba. Morate shvatiti što znači širina stadiona i milijunski auditorij ispred TV ekrana. Trajanje je vrlo važno, svaka etapa i veliki krešendo do paljenja plamena, prisjetio se Parać.

Djetinjstvo u Splitu i prvi koraci u glazbi

Rođen 1948. godine, Parać je djetinjstvo proveo u Splitu. Njegovi roditelji, otac Ivo Parać, poznati skladatelj i zborovođa, i majka, ubrzo su se rastali, pa je Frano odrastao uz majku i sestre.

– Ono čega se dobro sjećam jest da sam vrlo rano krenuo u glazbenu školu u Splitu... i s krova gledao utakmice. Morao sam majku pratiti na klaviru, ispričao je Parać.

Nakon prerane smrti oca, s majkom se seli u Zagreb.

Glazbeni počeci i suradnja s Josipom Lisac

U Zagrebu okuplja grupu O Hara te raspisuje audiciju za pjevačicu.

– Ona je bila prva, a onda je zlatni period O Hare bio s Josipom Lisac. Mi smo njegovali vokalnost, što je u to vrijeme bila rijetkost, istaknuo je Parać.

Nakon dvije uspješne godine napušta bend i upisuje teoretski odjel na Muzičkoj akademiji, a potom i studij kompozicije kod profesora Stanka Horvata.

Izgradnja vlastitog skladateljskog stila

Prvu narudžbu dobiva od zbora HRT-a, a potom slijede brojna djela.

– Odlučio sam u životu, pogotovo kad je u pitanju glazba, biti prema sebi iskren do kraja. Taj stav sam imao cijelog života, rekao je Parać.

Dirigent Tonči Bilić ocjenjuje ga kao jednog od najvećih hrvatskih skladatelja.

– Najveći skladatelji su izgradili svoj stil. U tom smislu, Parać je potpuno izgrađena skladateljska figura, kaže.

Operna ostvarenja i uspješan dekanski mandat

Posebno emotivno Parać govori o praizvedbi opere Judita 2000. godine u splitskom HNK-u. No, istaknuo je i uspjehe u akademskom životu.

– Ključna je uloga Frane Paraća u izgradnji nove zgrade Muzičke akademije. Mnogi dekani su to pokušavali, ali on je imao dovoljno spretnosti da to i ostvari, rekao je Tonči Bilić.

– Kad gledam tu zgradu, imam osobnu satisfakciju. Uspio sam započeti i osigurati novce za izgradnju, a onda su nasljednici poslije mene to i izgradili, kazao je Parać.

Životno djelo i priznanja

Parać je autor brojnih simfonijskih, komornih, vokalno-instrumentalnih i scenskih djela, često izvođenih u zemlji i inozemstvu. Redoviti je član HAZU od 2008. godine, a 2015. dobio je Porina za životno djelo.

– Da su roditelji živi, bili bi zadovoljni... Sretan sam da sam svojim radom pridonio struci kroz dimenziju općeg dobra, zaključio je Parać.