Hrabra i kreativna Zagorka - prva hrvatska novinarka, književnica i feministkinja

Prva hrvatska novinarka, književnica i feministkinja, Marija Jurić Zagorka zvijezda je nove epizode ciklusa "Hrvatskih 1000" emisije Dobro jutro, Hrvatska.

Mnogi Zagrepčani koji na Dolcu kupuju mrkvu ili banane, ne znaju da je ondje, u zgradi na na kućnom broju 8, zadnjih dvadeset godina života provela Marija Jurić Zagorka.

- Bila je u najmu. Tijekom Drugog svjetskog rata je morala iseliti pa je bila na nekoj drugoj adresi, ali nakon rata je opet ovdje i tada ima sustanare, jer stan od 134 kvadrata tada se smatrao prevelikim, kaže Ana Zbiljski, voditeljica memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke.

Marija je rođena 1873. u relativno bogatoj obitelji, imala je privatno obrazovanje i školovala se kod Sestara milosrdnica. Međutim taj je put prekinut jer je sa 17 godina završila u dogovorenom braku s 14 godina starijim muškarcem.

- Taj brak nije uopće bio sretan, muž nije bio divan i oženio ju je zbog bogatog miraza. Zlostavljao ju je što je uključivalo izgladnjivanje, fizičko kažnjavanje, zaključavanje na tavan. Tada muž sa ženom i djecom može raditi što hoće osim da im time oduzme život. Oni su u potpunosti njegovo vlasništvo, ističe Zbiljski.

Ali, Marija je jaka žena, pobjegla je i nakon pet godina suđenja dobila razvod. Udala se poslije za, gle čuda, svog izabranika, ali je i taj brak propao. Djece nije imala. 

Kad potkraj 19. stoljeća počinje raditi u Obzoru, novinarstvo je isključivo muško zanimanje jer su žene smatrali manje sposobnima:

- Zagorka se uspijeva zaposliti u Obzoru zahvaljujući biskupu Strossmayeru i s vremenom izvještava iz Hrvatskog sabora, iz Ugarskog sabora, s različitih političkih događaja. S time što je na primjer u Hrvatskom saboru smještena u ložu za građanstvo, jer nitko nije htio da se vidi da imamo novinarku, dodaje Zbiljski.

Vjerojatno je najvažnija godina u njezinu životu bila 1903. kad izbijaju prosvjedi protiv mađarskog režima u kojima sudjeluje, nerijetko preodjevena u muškarca. Pozvala je žene na misu u Markovu crkvu. Kad je misa završila dio žena je pred Banskim dvorima počeo pjevati budnice, izvikivati protumađarske parole i pjevati hrvatsku himnu. Zagorka je ipak na kraju uhićena.

- Ona to opisuje kao najponosniji trenutak njezina života jer u to vrijeme ženu uhititi zbog političke aktivnosti značilo je zapravo izjednačiti njezina prava s muškarcima, kaže Zbiljski.

U zatvoru počinje pisati dramu "Evica Gupčeva", a onda na nagovor biskupa Strosmayera i povijesne romane temeljene na snažnim ženskim likovima.

Najpoznatiji su joj romani "Tajna Krvavog mosta", "Grička vještica" izlazi u nastavcima u novinama, ali i "Gordana" na čak 9 tisuća stranica. Zagorka još objavljuje romane "Kći Lotrščaka", "Kraljica Hrvata", "Kneginja iz Petrinjske ulice" i druga djela.

Ne treba niti reći da joj mnogi u tim vremenima prigovaraju da joj romani nemaju nikakvu umjetničku vrijednost, a nije pomagalo niti kad bi sama priznala da nije književnica.