Hrvatskih 1000: Stjepan Radić

Hrvatska seljačka stranka, osnovana 1904., bila je iznimno snažna i posebno važna u Hrvatskoj, a Stjepan Radić jedna je od najcjenjenijih osoba u hrvatskoj povijesti.

“Ne srljajte kao guske u maglu”, poručio je Stjepan Radić hrvatskim političarima koji su žurili ujediniti se s Kraljevinom Srbijom. Hrvatski je sabor 29. listopada te poslijeratne 1918. donio odluku o raskidanju svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom te uspostavi Države Slovanaca, Hrvata i Srba na čelu s Narodnim vijećem s namjerom ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom.

Stručnjaci su uvjereni da bez Radića ne bi došlo do pojave nekih hrvatskih nacionalnih simbola, a i sam je svojom smrću posto veliki simbol otpora beogradskom režimu.

Beogradski krugovi kojima je smetao su posegnuli za gospodskim i demokratskim rješenjem? Naravno da nisu. Odredili su da ga u beogradskoj skupštini upuca čovjek koji se odazivao na ime Puniša Račić.

'Romantični ljubavnik Hrvatske'

Smrt Stjepana Radića dovela je do još veće kohezije unutar hrvatskog nacionalnog bića. Čak i oni koji su ga prozivali samoprozvanim hrvatskim kraljem seljaka počeli su mu priznavati zasluge za uključivanje seljaštva u politički život. Čak mu i jedan od najglasnijih kritičara, Miroslav Krleža u nekrologu priznaje:

"Netko, tko za one panične zvonjave u ponoći između 8. i 9. kolovoza godine 1928. nije osjetio, da je umro jedan romantični ljubavnik Hrvatske, taj nema pojma o ovoj našoj psihološkoj malograđanskoj čežnji za hrvatskom slobodom. Ovi dani Radićeve posmrtne slave manifestirali su vidljivo, da mu je narod njegovu iskrenu ljubav vratio ljubavlju. On je bio jedan od rijetkih hrvatskih političara, kome je bilo suđeno, da ga ponese elementarna simpatija čitavog naroda, punim jedrima apoteoze na odru“.

U videoprilogu pogledajte što o životu Stjepana Radića kaže dr. sc. Stipica Grgić s Hrvatskog instituta za povijest.