Likovna 2020. – puno izložbi, ali bez velikih otvorenja

U godini pandemije i potresa, likovna 2020. donijela je velike izložbe, odnijela velikane. Ekipa Vijesti iz kulture izdvojila je najvažnije trenutke u prošlogodišnjoj ponudi likovne umjetnosti.

➡ Pregled filmske 2020. – teška godina
➡ Kazališna 2020. – dvorane više prazne nego pune

Pandemija i potres u Zagrebu donijeli su probleme cijeloj kulturnoj sceni, posebno samostalnim umjetnicima; muzeji i galerije su ispražnjeni. Nestaje živi kontakt s publikom, velik dio kulture seli se na internet...

Ipak, održan je iznenađujuće velik broj izložbi - naravno, bez velikih otvorenja. Rehabilitacija glavnog grada je počela, ali sustavna će obnova trajati godinama.

2020. pamtit ćemo i po odlasku nekih od najvećih imena naše kulture - samo na likovnoj sceni Tonka Maroevića, Ivana Kožarića, Mihajla Arsovskog i niza drugih.

Nestvarno je da više nema Tonka Maroevića

I danas, gotovo pet mjeseci nakon njegove iznenadne smrti, zvuči nestvarno da više nema Tonka Maroevića. Akademik, povjesničar umjetnosti, likovni i književni kritičar, pjesnik, prevoditelj, erudit - čovjek bez kojeg je bilo koji kulturni događaj bio nezamisliv.



Akademik Maroević umro je iznenada, 11. kolovoza - u svom Starom Gradu na Hvaru, a sam je najbolje sažeo smisao cjeloživotnog bavljenja umjetnošću:

- Ja se sjećam dovoljno kritičnih, kriznih ili dovoljno siromašnih godina u svom životu pa mi je upravo svijet umjetnosti nudio neku vrstu dodatnog života. Kad to ne bih vjerovao, mislim da bih zanijekao i da sam zaludo ostario i čini mi se da je na putu prema kraju života bio opravdan interes za druge za ono što drugi mogu stvoriti i čini mi se da to moj pogled na svijet, ispričao je akademik Maroević za jednoga od mnogobrojnih gostovanja u našem programu.

Kožarić otišao u stotoj

Jedinstven pogled na svijet imao je i kipar i akademik Ivan Kožarić, koji je izmicao svim definicijama i žanrovskim određenjima, rušio hijerarhije i brisao granicu između umjetnosti i života, a život je završio u stotoj godini.

- Kožarić je ukidao hijerarhiju. Najdivnija je stvar to što je nešto posve maleno i efemerno moglo postati divnim umjetničkim radom, kaže voditeljica Atelijera Kožarić i viša kustosica u MSU-u Radmila Iva Janković.



Godina je počela obećavajuće

Kreativnosti i projekata, unatoč pandemiji i potresu, bilo je napretek. Godina je počela obećavajuće: Vlasta Delimar u Domu hrvatskih likovnih umjetnika proslavila je 40 godina umjetničkog rada.

- Zaista sam tih 40 godina čisto, iskreno i nikada se nisam povodila ni za kakvim trendovima, izjavila je tom prigodom umjetnica Vlasta Delimar.

Stariji slavljenik, kultni Zagreb film, svojih je 60 godina proslavio u Muzeju suvremene umjetnosti izložbom ‘Od imaginacije do animacije’.

- Animacija je posao za idiote. Stvarno trebate biti uporni da jednu malu radnju od jedne sekunde radite dan, dva ili duže, zavisno od težine, istaknuo je legendarni Nedeljko Dragić, animator, strip-autor i karikaturist.



Rijeka: Europska prijestolnica kulture 2020.

1. veljače u Rijeci je svečano otvoren projekt Europske prijestolnice kulture - i to izložbom Davida Maljkovića u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti iz čijeg je depoa iznio predmete koji 70 godina čekaju na stalni postav.

- Ova je izložba je na neki način više nekakav organizam nego izložba i ima cijeli niz aktera, izjavio je tada za Vijesti iz kulture David Maljković.



I dok je mnogo planiranih, ali ne i ostvarenih likovnih projekata EPK, u trajno nasljeđe ostaje obnovljena barokna šećerana u koju se smjestio Muzej grada Rijeke.

- Mi smo se za to pripremali više od 20 godina, istaknuo je prigodom otvorenja ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović.



Kapitalni projekti

Među kapitalnim projektima nacionalne kulture upisani su i Riznica splitske katedrale, otvorena u obnovljenoj palači Skočibušić-Lukaris, a u Sisku je zaživio prvi kulturni centar industrijske baštine u Hrvatskoj - u tzv. Holandskoj kući.

U vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, naša kanonska umjetnost putuje Europom - Miroslav Kraljević u Budimpeštu, Vasko Lipovac u Lisabon, Vjenceslav Richter u Bruxelles.

Kao projekt godine najavljivana je izložba Ars et virtus - Galerije Klovićevi dvori i Mađarskog nacionalnog muzeja uz senzacionalan povratak Bukovčeve 'Dubravke' iz Budimpešte gdje se čuva 124 godine, od Miljenijske izložbe.

- Iz te 800-godišnje zajedničke povijesti uzeti su artefakti koji se doista percipiraju kao zajedničko nasljeđe i Mađara i Hrvata, pojasnio je koautor izložbe Ars et virtus Dragan Damjanović.



WHW preuzima bečki Kunsthalle, Franceschi Modernu galeriju

S međunarodnim uspjesima nastavio je i naš kustoski kolektiv WHW koji je u bečkom Kunsthalleu na Dan žena otvorio prvu izložbu i najavio smjer svog petogodišnjeg ravnateljskog mandata.

- Zanima nas umjetnost koja je osjetljiva i koja se stalno osvrće na društvene i političke okolnosti, poručila je tada jedna od ravateljica Kunsthalle, dugogodišnja kustosica WHW-a Sabina Sabolović.



Modernu galeriju preuzima novi ravnatelj Branko Franceschi, a sredinom ožujka cijela kulturna scena, pa tako i ona likovna, ulazi u tzv. proljetni lockdown.

Novu povijest piše potres

Nakon potresa koji je u ožujku prošle godine pogodio Zagreb, Zagrebačka katedrala ostala je bez vrha južnog zvonika, oštećen je i niz drugih sakralnih građevina, Bolléove neorenesansne arkade, palača HAZU-a, Umjetnički paviljon, a najviše Muzej za umjetnost i obrt koji je 140. obljetnicu najesen obilježio izložbom ‘Protreseni MUO’.

- Izložba je zapravo nastala upravo onih dana kada se dogodio potres i kada smo se bukvalno otkopavali ovdje u muzeju, prisjetio se Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.



Slavljenici i milenijalci

Među ovogodišnjim slavljenicima je i ULUPUH koji već 70 godina promiče primijenjenu umjetnost i nagrađuje najbolje. Nagrada za životno djelo otišla je u ruke jednog od naših najpoznatijih umjetnika u izradi nakita Lazera Roka Lumezija.

I mladi umjetnici u Hrvatskoj svake druge godine na Salonu mladih pokazuju svoje radove. Ovogodišnji, 35. posvećen je generaciji milenijalaca.

- Uz tu generaciju veže se puno stereotipa, međutim, mislim da stvari ipak nisu tako crno-bijele, ustvrdila je kustosica 35. Salona mladih Nika Šimičić.



Godina zanimljivih suradnji i retrospektiva

U godini potresa ostvarile su se i zanimljive suradnje. Moderna galerija ugostila je izložbu, još uvijek zatvorenog, Umjetničkog paviljona -‘Usporavanje’ Lovre Artukovića nakon zagrebčke mogla je vidjeti i dubrovačka publika.

- Nastao je višak vremena za rad pa se rad pretvorio u nekakvo polagano razmišljanje o slici, napomenuo Artuković.


Nezaobilazne su bile i velike retrospektive: Tome Savića Gecana u MSU-u, u Modernoj galeriji Vatroslava Kuliša, Damira Mataušića i Jerolima Miše, u Mimari Emila Roberta Tanaya, Zlatka Kesera u Klovićevim dvorima,  Celestina Medovića u Dubrovniku, a ljubitelji stripa dočekali su na kraju godine veliku izložbu 'Nastavit će se...' u MSU-u koja je otvorena do kraja veljače.

Tragičan kraj apokaliptične godine

Taman kad se činilo da će 2020. napokon završiti, dogodio se još jedan razoran potres. Uz ljudske živote, snažno je pogođena i kulturna baština Banovine.

Apokaliptična godina bilježi i veliki pad broja posjetitelja u muzejima, a gubici se mjere u milijunima.

Uz izvanserijske napore da se održi na životu - kulturna scena mjesecima drži dah i u neizvjesnosti ulazi u 2021.

Pogledajte pregled likovne scene u 2020. godini emitiran u Vijestima iz kulture: