Bulgakovo 'Pseće srce' premijerno u Kerempuhu

S krajem rujna svoja vrata otvaraju i gradska kazališta. U satiričkom kazalištu Kerempuh svoju prvu sezonu ravnateljica Sonja Kovačić počinje premijerom predstave Pseće srce nastale prema satiričnom romanu Mihaela Bulgakova. Kada je napisan, prije 100 godina, roman je do te mjere uzrujao vlasti u sovjetskom savezu da je objavljen tek nakon njegove smrti i to u Francuskoj.

Priča je naizgled vrlo jednostavna. Ugledni liječnik i znanstvenik, profesor Preobraženski proučava sve moguće načine na koje se ljudski organizam može pomladiti. Tako dolazi na ideju da psu lutalici transplantira ljudsku hipofizu. 

- Ja imam nekakav osjećaj da je on dobar čovjek koji je imao neke dobre namjere u tome svemu. E sad kod takvih stvari je uvijek etičnost u pitanju, govori Luka Petrušić „Doktor Preobraženski”.

Eksperiment uspije. Pas postaje sve mlađi i postupno se pretvara u čovjeka čiju je hipofizu dobio - Šarik postaje pijanac, prostak, lopov i, što je najveći udarac profesoru, poklonik komunističke vlasti.

- Jako je zanimljivo, njegove te reakcije, opće na tu okolinu kojom je on zapravo okružen, rekao je Filip Detelić „pas Šarik”.

- Koja su zapravo njegova razmišljanja kad izađe u vanjski svijet, jer njemu je najveći problem uloviti mačku, istrijebiti mačke s ulice. Naravno to naraste u neka politička razmišljanja i kritike društva, naglašava Detelić.

Zabavno, ali istodobno vrlo ozbiljno, Kerempuh je sezonu počeo predstavom "Pseće srce" Mihaila Bulgakova.

- Između nekoliko naslova oko kojih smo se vrtjeli, odlučili smo za ovaj zabranjivan ruski roman koji je zapravo kultna svjetska literatura i koji čini mi se u Zagrebu nije nikad ni postavljan tako da je veliki izazov, istaknula je Sonja Kovačić, ravnateljica kazališta Kerempuh.

"Pseće srce" Bulgakov je napisao 1924., no toliko je uzrujao tadašnju sovjetsku vlast da je djelo objavljeno tek 1969., i to u Parizu. U Rusiji je prvi put tiskano 1987. 

- On je kao prvo satira, drugo je neka zanimljiva fikcija i sam u sebi već ima upisan neki, vrlo jasnu nit vodilju problema, i pošto je jasno taj neki politički dio upisan, mi smo se više bavili nekim humanim i ljudskim dijelom i pitanjem odluke i odgovornosti, rekao je Aleksandar Švabić, redatelj.

U svijetu robota, kloniranja i genskog prilagođavanja, "Pseće srce" razumljivije je nego prije stotinu godina kada je napisano, jer političke su konotacije gotovo iste, a nekad imaginarne etičke dvojbe postale su stvarnost koju živimo.