Umjetnice čiji je rad zanemarivan u domaćoj povijesti umjetnosti

Muzej za umjetnost i obrt (MUO) počinje jesensku sezonu izložbom "Jedna za sve Sve za jednu / Klub likovnih umjetnica 1927. 1940." koja se otvara večeras, u četvrtak, u Galeriji Klovićevi  dvori kao podsjetnik na akademski obrazovane umjetnice čiji je rad zanemarivan u domaćoj povijesti umjetnosti.

Dvjestotinjak radova, većinom slika, grafika, skulptura, djela primijenjene umjetnosti i arhivskog gradiva ukupno 39 umjetnica Kluba koji je bio prvi i jedini takav u prvoj polovici 20. stoljeća na ovim područjima, svjedoči o njihovom vrijednom doprinosu u dominantno muškom svijetu domaće likovnosti tog vremena.

Autorice i kustosice izložbe su Dunja Nekić, viša kustosica i voditeljica Zbirke starije fotografije MUO i Darija Alujević, stručna savjetnica u Arhivu za likovne umjetnosti Kabineta za arhitekturu i urbanizam HAZU.

- Izložba je koncipirana problemski, bilo je malo kompleksno postaviti 39 članica i 200 djela kroz različite žanrove, pa u početku imamo povijesni pregled i prostore u kojima su umjetnice djelovale, a dio je posvećen i prostorima gdje nisu bile poželjne ali su ostvarile najbolja djela, rekla je Dunja Nekić predstavljajući izložbu.

Darija Alujević objasnila je samu ideju naslova, svojevrsne parafraze poznatog 'mušketirskog mota'.

- To smo nepisano pravilo pronašli u njihovim zapisima, a one su njime htjele istaknuti da je važniji klub i da djeluju za klub, a tek onda za sebe. Svrha kluba bila je, unapređivanje svih likovnih umjetnosti i umjetničkog obrta te udružiti umjetnice na profesionalnoj razini i olakšati im mogućnost izlaganja i vidljivost na tržištu, napomenula je.

Radovi posuđeni iz dvadesetak umjetničkih institucija iz Hrvatske i Slovenije te desetak privatnih zbirki prikazuju povijesni tijek i okolnosti djelovanja i recepcija Kluba, kao i uvid u stvaralaštvo niza danas gotovo zaboravljenih umjetnica koje su bile njegov dio, ali i dio onovremene umjetničke scene.

Osnutak Kluba likovnih umjetnica uslijedio je nakon vrlo uspješnog samostalnog izložbenog nastupa Naste Rojc u Londonu 1926. godine na koju je pozvala i druge slikarice.

Osim dviju glavnih inicijatorica ove ideje koje su ujedno postale predsjednica, Lina Crnčić Virant i tajnica Nasta Rojc, ostale članice osnivačice bile su, među ostalima, Duna Peyer, Mary Striborsky, Zenaida Bandur, slovenske umjetnice Elda Piščanec, sestre Henrika te umjetnice iz Bosne Adela Behr Vukić i Iva Simonović Despić.

Klub je imao preko pedeset članica, organizirale su 11 klupskih i nekoliko gostujućih izložbi, surađivale su s drugim ženskim udruženjima, imale predavanja o umjetnosti. Iako su aktivnosti Kluba nakon 1940. bile minimalne formalno je postojao do 1947. kada te umjetnice postaju članice Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske u Zagrebu. 

Izložba je postavljena u Klovićevim dvorima s obzirom na to da je MUO zatvoren i obnavlja se od posljedica potresa, a može se razgledati do 3. studenog.

Ravnatelj MUO Sanjin Mihelić rekao je kako je ova izložba kruna dugogodišnjeg rada i ogromnog istraživanja u koji je uloženo veliko znanje dviju autorica.

Najavio je da će MUO početak nove sezone obilježiti s još dvije izložbe, 10. rujna otvara izložbu "Marijan Detoni: od skice do matrice" u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre u Puli te 18. rujna u Narodnoj galeriji u Ljubljani izložbu "Stari majstori iz zbirki Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb slikarstvo, kiparstvo i grafika".