Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Foto: HTV / HRT
Dodatna objašnjenja vezana uz nacionalne ispite, kome će rezultati koristiti, kao i to jesu li nacionalni ispiti korak prema maloj maturi, otkriva ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović. S njim je razgovarala Sunčica Findak.
Nacionalni centar postoji već 18 godina. Zašto tek sada ovakvo vrednovanje?
- S obzirom na kompleksnost organizacije projekta jer je tri puta više ispita, gotovo dva puta više učenika, tri puta više škola, ne iznenađuje me da je trebalo jako puno vremena da se Vlada RH i Ministarstvo s Nacionalnim centrom opredijele za jedan tako zahtjevan projekt, rekao je Filipović.
Dodao je da će već ove godine provedbom nacionalnih ispita u svih 878 osnovnih škola stvoriti realne provedbene i operativne pretpostavke da će se nacionalni ispiti moći u doglednoj budućnosti, kad to obrazovna politika odluči, primijeniti kao jedan od kriterija za upise u srednje škole.
Kome će koristiti rezultati?
- Koristit će se na tri razine. Koristit će ih učenici i roditelji, učenicima mogu biti smjernica koju će srednju školu upisati već ove godine. Škole će ih koristiti, na temelju analize učeničkih postignuća, kako bi znale što treba popraviti u načinu rada. Koristit će i nacionalnoj politici u smislu novih nacionalnih programa, eventualne revizije kurikula i svega onoga što bi trebalo pridonijeti unapređenju sustava odgoja i obrazovanja, kazao je Filipović.
- Roditelji neće testove dobiti na uvid, ali će dobiti rezultate testova koji će biti izraženi u broju bodova s odgovarajućim postotkom te će na temelju usporedbe s nacionalnom razinom znat će koliko su im djeca uspješna, rekao je.
Koliko će koštati cijeli projekt i kako se organizira?
- Ovaj zahtjevan projekt koštat će oko 3,5 milijuna eura, što je ekvivalent cijene državne mature, odgovorio je Filipović.
Rekao je da su organizaciju nacionalnih ispita prepustili školama jer svaka škola, s obzirom na svoje organizacijske i prostorne mogućnosti, zna kako se može najbolje organizirati.
- Naša vrlo jasna preporuka je bila da se nacionalni ispiti pišu najmanje tri sata, a i da se vodi računa o broju sati određenih predmeta, kako bi na kraju godine imali onaj broj sati koji je predviđen prema nastavnom planu, odnosno kurikulu.
Hoće li dežurstvo na ispitima biti dodatno plaćeno?
- To će pitanje trebati riješiti sindikati s Ministarstvom obrazovanja. Jedino mogu reći da je pisanje nacionalnih ispita kao i državna matura u okviru njihovih redovitih tjednih zaduženja. Što se tiče školskih koordinatora, o tome će odluku donijeti Ministarstvo, kazao je Filipović.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!