Šegotić: Studiranje u inozemstvu donosi mnoge benefite

Gotovo 10 tisuća studenata iz Hrvatske odlazi na studij u druge zemlje Europske unije. Jedna od njih je i Virna Tubić, koja u Danskoj živi već tri godine. Studentica je međunarodnih studija i psihologije, a sudeći prema njezinim položenim ispitima, nazire se i prva diploma.

- Odlučila sam studirati vani prvenstveno jer sam željela studirati na engleskom jeziku, što je nažalost limitirano u Hrvatskoj. Isto tako sam živjela u Danskoj sa svojom obitelji prije desetak godina radi tatinog posla, te nakon što smo se vratili u Hrvatsku starija sestra je odlučila doći studirati u Dansku. Ona mi je bila glavni i prvi izvor, rekla je Virna Tubić, studentica internacionalnih studija i psihologije.

Virna je iskoristila prilagodljiv raspored predavanja te uz studij počela i raditi. Da bi ostvarili stipendiju, studenti imaju obvezu odraditi barem 500 sati godišnje. S obrazovnim sustavom u Danskoj, Virna ima samo pozitivna iskustva.

- Svaki semestar imamo projekt iliti znanstveni rad i istraživanje koje možemo raditi u sklopu firme, NGO-a, UN-a, ili neke državne organizacije isto tako i ne državne organizacije, a može biti i neka tema koja jednostavno tebe zanima koju kasnije razradiš. Dosta nam se temelji na timskom i grupnom radu predavanja - spojeni smo u grupe te tako zajedno diskutiramo argumentiramo i razgovaramo o danoj temi. Isto bih rekla da nema toliko štrebanja, i nema učenja napamet. Naravno ima teorije, samo je pristup tome drugačiji, izjavila je Virna Tubić.

Za razliku od Virne koja će u Danskoj provesti najmanje pet godina kako bi završila studij, neki studenti u inozemstvo odlaze na jedan semestar. Takav način studiranja najčešće pripada Erasmus projektima. Upravo su ovakvu priliku iskoristile Edita i Katarina. Obje su studentice zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, a dio svojih studentskih dana provele su u Istanbulu i Varšavi.

- Meni je bilo krasno što zbog Istanbula kao grada, što zbog toga što sam ja bila ipak na privatnom sveučilištu. privatnom fakultetu jer je naša sveučilište s njima potpisalo ugovor. Meni je bilo stvarno divno - od brige za nas kao studente do te neke lakoće obavljanja nekih obaveza jer je sve strašno umreženo, sve je vrlo jednostavno, sve ono jedan klik dobavljenog, rekla je Edita Krušlin, studentica politologije.

- Moja iskustva iz Poljske su bila jako dobra zato što je pristup u nastavi bio potpuno drugačiji. Nismo nešto imali previše toga zaraditi sami nego smo puno toga obrađivali uživo i satovi su bili jako interaktivni, dok ovdje na faksu nemam baš neku preinteraktivnu nastavu ako nije u pitanju neki seminar, izjavila je Katarina Puklek, studentica novinarstva.

Nakon studija u Varšavi, Katarina je odradila stručnu praksu u španjolskoj Sevilli. Kroz pet mjeseci, radila je u kompaniji koja se bavi integracijom studenata koji dolaze na razmjenu.

- Nisam slijepo morala pratiti neke upute koje mi je netko dao nego sam imala slobodu kreativnog razmišljanja da sama smislim neki event, predložim neko putovanje ili da predložim neku aktivnost na koju bi mogli uključiti ljude da se upoznaju, više integriraju, tako da je ta sloboda meni pasala što sam mogla implementirati neke svoje ideje, priopćila je Katarina Puklek.

Sve tri studentice odlično su se snašle s korištenjem engleskog jezika koji je na njihovim studijima bio temelj komunikacije.

- Meni je engleski kao drugi jezik i naučila sam ga kao vrlo mala tako da ga savršeno pričam, ali kad dođeš na prvu godinu engleski koji se koristi na fakultetu nije isti koji koristimo u svakodnevnom govoru. I dan danas ne razumijem sve i nekada mi je potrebno malo više vremena i vjerujem da studiram i u Hrvatskoj da bi se suočila s akademskim hrvatskim i riječima koje ne bi razumjela, rekla je Virna Tubić.

- Prednosti su stvarno raznolike od toga da vam je pružen novi dijapazon znanja do toga da imate pristup raznoraznoj literaturi, koju ako se ograničite samo na studiranje na svom matičnom jeziku, nemate. Do toga da stječete samopouzdanje u vlastite vještine. Stvarno mislim da su prednosti iz toliko različitih grana da je to - samo isključivo za preporučiti, poručila je Edita Krušlin.

Prednosti su mnoge - od upoznavanja novih ljudi i kultura do širenja perspektiva. Nadamo se da će upravo ove studentice biti samo jedne od onih koje će u Hrvatsku implementirati znanja stečena u Europi!

O mogućnostima studiranja u inozemstvu pričala je Lea Šegotić, stručnjakinja za programe u inozemstvu.

Mnoge zemlje nude studije na engleskom. Neke zemlje postale su izrazito popularne za studente inozemstva.

- Za hrvatske studente, trendovi se mijenjaju. Jedna od najčešćih zemalja bila Velika Britanija. Jedna je od zemlja koja ima najkvalitetnije obrazovanje i najveći izbor studija na engleskom jeziku. Međutim, mi kao članovi EU imamo jednaka prava kao i njihovi građani, a Velika Britanija kao što znate više nije u EU te su se zbog toga naša prava smanjila kao i ostalim građanima EU. Nakon toga, smjer naših studenata koji studiraju u inozemstvu prebacuje se na Dansku. Danska je bila vrlo popularna zbog toga što su njihove školarine potpuno subvencionirano od strane danske vlade. Nakon toga se počelo mijenjati i na druge zemlje te je trenutno Nizozemska zemlja koja prima najviše studenata koji će studirati na engleskom jeziku, a nakon toga je, ove godine, postala popularna i Belgija, rekla je Lea Šegotić.

Osim studija na engleskom, imamo studije i na drugim jezicima. Austrija i Njemačka broj jedan su u tom području.

- Što se tiče SAD-a, njihove školarine su iznad 50 tisuća dolara na godinu, tako da to možda nije za svakoga. Naši studenti će u Ameriku najčešće ići na sportske stipendije, što je vrlo često, dodala je Lea Šegotić.

Šegotić je objasnila i kako uopće funkcionira Erasmus program te koje su njegove pogodnosti za studente.

- Program Erasmus je program razmjene studenata na razini EU-a, ali i šire. Na taj se program mogu prijaviti srednjoškolci i studenti. Mogu studirati 1 ili 2 semestra na nekom stranom sveučilištu. Veleučilište u Hrvatskoj ima različite ugovore s njihovim jednakim studijima u inozemstvu. Što se tiče pogodnosti, ima ih bezbroj. Upoznate toliko ljudi, proširite horizonte u svakome smislu, naučite se na jedan drugi način studiranja koji je malo opušteniji od našeg. Profesore se oslovljava prvim imenom, ima više projektnih radova i prakse, rekla je Lea dodajući kako studiranje vani donosi i beneficije kao što su istodobni rad i studiranje te dobivanje stipendije koje mogu u potpunosti pokriti troškove studiranja na mjesečnoj bazi.