Brsečki češnjak jedinstvena je sorta, kreće se u njegovu zaštitu

Uz ribu se odlično slaže češnjak, a najbolje vrijeme za njegovu sadnju je rano proljeće. No, lijepo vrijeme požurilo je sadnju na obroncima Učke. Ondje su idealni uvjeti za uzgoj sjeverno-jadranskog češnjaka, jedinstvene sorte koju nastoji zaštititi udruga "Brsečki česan".

"Brsečki česan" želi spasiti sortu

Proizvodnja češnjaka u Hrvatskoj u odnosu na razdoblje od prije desetak godina raste, no Hrvatska je daleko od toga da zadovoljava svoje potrebe. Prema dostupnim podacima, 2023. uveli smo gotovo 2000 tona. Istovremeno je izvezeno 659 tona. Sve što se proizvede, proda se. Uvjeti za uzgoj idealni su na obroncima Učke, između Moščeničke drage i Brseča.

Lijepo vrijeme iskoristili su mještani malenog sela Sveta Jelena smještenog u zaleđu Brseča.

- Pravo je vrijeme za saditi. Dosta je i vlage, zemlja je super. Samo se treba sagnuti i posaditi. Iz glavice se uzima ljepše i uzimaju se vanjski, unutarnji se uzimaju za prehranu, rekao je Josip Perišić iz Poljane.

Češnjak se ovdje sadi oduvijek, no sve je manje mlađih koji nastavljaju tradiciju. Primijetili su to i članovi udruge "Brsečki česan", pa su se angažirali na zaštiti.

- Naš cilj je spasiti sortu od zaborava i da se ne prestane saditi, jer prestao bi se saditi kad ga obitelji prestanu saditi za vlastite potrebe. Nadamo se da ćemo ići i na višu razinu i da ćemo ga i prodavati, a sada ga samo želimo zaštititi, kaže Mario Zaccaria, predsjednik udruge "Brsečki česan".

Češnjak različit od istarskog i dalmatinskog 

Odlična kvaliteta osigurava siguran plasman ponajprije u lokalne vrhunske restorane, bez obzira što mu je cijena oko 30 eura po kilogramu.

- Okus? Aaaaa, jaki... On kad se očisti mora se lijepiti za prste, onda je žestoki i pravi. Imam 73 godine, ča ja znam nikad se nije mijenjalo sjeme. Uvijek imamo isto sjeme, kaže Petar Barković-Šćos iz Svete Jelene.

- Analize su pokazale da je drugačiji od dalmatinskog i istarskog. Pun je sumpora i pripada skupini sjevernojadranskih češnjaka, naglašava Zaccaria.

Udruga se prometnula u čuvara specifičnog autohtonog ploda. Dobili su i potpore od lokalne samouprave, Ministarstva i Primorsko-goranske županije. Nadaju se da će se pronaći i zainteresirani za ozbiljniju proizvodnju, a svima koji bi se na to odlučili, nude i svoju pomoć.