Dajla: Povijesni biser na istarskom poluotoku

Vila tik do mora nedaleko od Novigrada. S vlastitom plažom, okružena zelenilom. Zvuči kao oglas za luksuznu nekretninu. No ova plemićka kuća i posjed oko nje danas ni blizu ne izgledaju tako. Dobro došli u Dajlu. 

Ovom valom nekada je plovio Milan. Iako mu barka već godinama nije bila u moru, kaže nam, najbolje su bile dajlske lignje.

- Tu nas je bilo petnaestak koji smo imali barke. Navečer bi cijela kolona krenula na lignje, a kad smo se vratili, onda smo znali lignje na gril napraviti, malo popili, družili se, prisjeća se Milan Beletić.

- Dajla je bila jako lijepa i dobra za život, lijepo se živjelo tu, kazao je Milan.

Tridesetak godina poslije, život u Dajli malo je skromniji. 

Na more ide samo jedan ili dva ribara, a prostor je devastiran, zapušten i gotovo napušten.

- Ovdje su ljudi organizirali razne fešte, manifestacije, nogometne utakmice, boćalište, svake nedjelje bi se sreli i družili, i onda je to nakon nekog vremena izumrlo, preselilo sve sve na periferije te naše jezgre, kaže Nataša Flego, predsjednica mjesnog odbora Dajle.

Stanovnici žele vratiti život i sjaj Dajle

U mjestu gdje je i vrijeme stalo, stanovnici žele vratiti život i sjaj Dajle koja svoju povijest piše još od rimskog doba. 

No zapisi o Dajli nisu pretjerano bogati. Uglavnom se tiču imovinskopravnih odnosa tijekom stoljeća. 

U najnovijoj povijesti bila je i razlog prijepora između talijanskih fratara i Porečko-pulske biskupuje. 

Ono što je sigurno jest da je to jedna od rijetkih barokno-neoklasicističkih vila na jadranskoj obali s vlastitim izlazom na more, u kojoj su uglavnom živjele imućne koparske obitelji.

- Braća Francesco i Antonio Sabini su gradili i dogradili mjesto Dajla, ali sadašnji izgled poprima sa Santo Grisoni, koji je naslijedio cijelo imanje i on kako je imao kontakte s Venecijom, htio je da to mjesto poprimi isti izgled kao Venecijanske vile, pojašnjava Marina Pauletić, povjesničarka umjetnosti.

- Njezin je ulaz bio sa strane mora i bila je povezana s Koprom, Trstom i Venecijom, priča Pauletić.

Od kaštela do plemićke vile

Crkva sv. Ivana Krstitelja tijekom godina ostaje nedirnuta, no ostale objekte svaki je vlasnik prilagođavao sebi i svojim potrebama. Pa je tako Dajla mijenjala oblik, funkciju i veličinu posjeda - od kaštela do plemićke vile. 

A danas ime Dajla nosi cijelo mjesto koje se posljednjih 80-ak godina razvijalo i proširilo. 

Samostan Dajla zaštićeno dobro

Samostan Dajla, po kojem je većini poznato, zaštićeno je dobro.

- Francesco Grisoni, njegov sin je umro prerano i tako se odlučio ostaviti cijelo imanje benediktincima iz Pralje. Benediktinci su trebali dalje upravljati kako je upravljao Francesco Grisoni, htio je da seljaci koji su ovdje živjeli imaju školovanje, asistenciju što se tiče zdravstva, ali isto da cijelo to imanje bude praktično i dobro upravljano, govori Pauletić.

Iako je stara jezgra Dajle danas uglavnom zapuštena, lako je zaljubiti se u njezinu tajanstvenost.

Mnoge će još generacije otkrivati ovaj biser na istarskom poluotoku, gdje svaki prizor priča svoju povijesnu priču.