Kozarstvo i ovčarstvo ipak su nam bolji nego stočarstvo u cjelini

31.10.2022.

07:00

Autor: Magdalena Šipić/M.M./Plodovi zemlje/HRT

Kozarstvo i ovčarstvo ipak su nam bolji nego	stočarstvo u cjelini

Kozarstvo i ovčarstvo ipak su nam bolji nego stočarstvo u cjelini

Foto: Hrvoje Jelavic / Pixsell

Niz negativnosti, od pandemije koronavirusa do poskupljenja žitarica i energenata koje pogađaju stočarsku proizvodnju ne zaobilaze ni kozarstvo i ovčarstvo. No stanje u tim proizvodnjama ipak je nešto bolje. Čuli smo to u Segetu na 24. savjetovanju uzgajivača ovaca i koza. Sudionici manifestacije razgovarali su - među ostalim - o hranidbi, selekciji, zdravstvenoj zaštiti, agrarnoj politici i ruralnom razvoju, ali i davali konkretne prijedloge za unapređenje ovčarstva i kozarstva.

Potražnja za proizvodima vrhunske kakvoće je golema što je potvrdila i Izložba ovčjih i kozjih sireva.

Kozji ili ovčji? Tvrdi, polutvrdi, svježi, meki, sa začinima ili dodacima? Dobar je svaki, ali šampionskoga naslova dostojni mogu biti - samo najbolji! A za stručno povjerenstvo - dvojbe nema. Svježi kozji sir u vosku s paprom i češnjakom iz Nove Vesi Petrijanečke te tvrdi ovčji sir s ružmarinom iz Kornića na otoku Krku - vrhunski su užici za svako nepce.

- Prva stvar vam je ispaša ovaca. Mi njima ne dajemo nikakvu hranu, jedu samo bilje koje raste, a hvala Bogu otok Krk ga ima jako puno, eventualno malo sijena dajemo, trave koju sami kosimo, dok nema zelene i mora bit higijena mužnje i proizvodnja sira, rekla je Vesna Mrakovčić, Kornić.

Ali i tradicija. Te iskustvo.

- Osvojili smo zlatnu medalju, drugu godinu smo na izložbi, tek smo novi OPG, nova sirana, 4 godine registriran. Malo nas je pandemija zeznula da ne krenemo i ranije al' smo se nastavili na dugu obiteljsku tradiciju, samo eto s mlađim postavom. Imamo 80 grla muznih otprilike. To je za paške standarde onako ok. Cilj nam je biti na 100 grla muznih, to je onako maksimum koji želimo postići jer nam je cilj da uvijek radimo samo od svojih ovaca, da možemo kontrolirati što jedu, imamo nekakav luksuzan proizvod pa tko voli mora se prijavit unaprijed jer je potražnja puno veća nego ponuda, rekla je Ivana Čemeljić, Mandre.

U Slavoniji pak druga priča.

- Ajde u jesen i proljeće se nekako da. Sad da imamo na tonu sira, prodali bi, tolika je potražnja, a tijekom ljeta je nešto manje tako da smo prinuđeni slati na ove vaše terene. Imamo jednog kupca u Dubrovniku, dosta otkupljuje i sretni smo s njim, ali daleko smo, veliki su troškovi prijevoza. Mi smo mali OPG, ne možemo sami, znači netko bi to trebao organizirati da bi funkcioniralo, onda bi se ljudi više bavili kozarstvom, rekao je Josip Đurković, Marjančaci.

I ovčarstvom. No, lani smo imali 14 tisuća ovaca manje, a blagi pad zabilježen je i u kozarstvu.

- Možda bi njih bilo i više, ali administracija ih strašno koči, to je iz dana u dan sve gore. Mi ne možemo biti i u štali, i s kozama, i u mužnji i proizvodnji i rješavat te papire u rokovima koji jesu, rekla je Ana Marušić, Solin.

- Ovca je teški kruh, ti moraš stalno biti vani, 365 dana. Moraš svaki dan biti s njom, ljudi u godinama to ne mogu, a mladima se ne isplati. Moj sin je preuzeo OPG i odmah je morao vratiti 10.000 kuna poticaja koje sam ja navodno morao platiti jer je prošle godine bila kontrola i utvrdila da moji pašnjaci ne odgovaraju mjeri koja je propisana po zakonu Agencije za plaćanje. Umisto da nas se potiče da ostanemo, oni nas kažnjavaju, rekao je Emil Oštarić, Kolan.

A novca - nikad dosta.

- Država nas prati, ne možemo reći da nas ne prati. Ministarstvo malo malo pa stave neke mjere pomoći. I u COVID vrijeme su pomagali, potpore su tu tako da - imamo pomoć države, a da bi moglo bolje - sigurno da uvijek može bolje, rekao je Tomislav Vidas, predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza.

Pod teretom sve većih troškova, ponajprije skupih žitarica i energenata, naime, proizvodnja je - sve izazovnija.

- Radi se o globalnim problemima koje treba rješavati na makroekonomskoj razini, razini Europske komisije, a i šire, ali isto tako ministarstvo poljoprivrede u tom dijelu čini što može, kroz potpore, državne potpore na način - kad već ne možemo otkloniti uzroke da rješavamo negativne posljedice tržišnih poremećaja u onom sektoru, istaknuo je Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Kojemu je, samo kroz 3 COVID mjere, isplaćeno - 12 milijuna kuna.

- A da posebnu pozornost dajemo ovom sektoru govori i činjenica da smo zadržali u novom programskom razdoblju sektor ovčarske i kozarske proizvodnje u proizvodno vezanim plaćanjima, da smo u prošlogodišnjim izmjenama mjere 14 dobrobiti životinja također značajan fokus stavil na ovčarstvo i kozarstvo pa je već ove godine u odnosu na prethodnu isplaćen gotovo dvostruko veći iznos, s 5 na 10 milijuna kuna, a na raspolaganju je i dalje omotnica godišnje od 35 milijuna kuna, rekao je Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane.

Osim toga, podupiru se i uzgajivači uzgojno valjanih ovaca i koza, kao i uzgajivači izvornih pasmina. A izdašnih potpora, obećavaju mjerodavni, neće manjkati - ni u godinama koje slijede.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!