Skriveni vrhovi kvarnerskih otoka: Stazama do spektakularnih pogleda

Kad pomislimo na planinarenje, hrvatski otoci možda nisu prvo što nam pada na pamet. No upravo je razdoblje nakon ljetnih vrućina idealno za obilazak njihovih brdovitih predjela.

Dobro označene staze vode do nekih od najljepših kvarnerskih vidikovaca, a posljednjih godina planinarska infrastruktura postaje sve pristupačnija i sigurnija.   

Put po kvarnerskim vrhovima Tomislav Rataj počeo je na Kamenjaku na Rabu, a nastavio se na Cresu i Lošinju, gdje Hrvatski planinarski savez i Ministarstvo turizma i sporta, zajedno s lokalnim planinarskim društvima, rade na projektu sigurne i održive planinarske infrastrukture.

– Treba reći da su i hrvatski otoci itekako planinarski zanimljivi i na njima također postoji planinarska infrastruktura o kojoj se skrbi Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge, članice HPS-a, istaknuo je glavni tajnik HPS-a Alan Čaplar.

U četiri godine uređeno je više od 4300 kilometara planinarskih staza i više od 40 planinarskih objekata. Čaplar ističe da takva ulaganja omogućuju sigurnije kretanje planinama, ali istodobno obogaćuju turističku ponudu.   

Uspon na Sis nagrađuje pogledom

Za jedan od najljepših pogleda na Cresu ipak se treba malo oznojiti. Cilj je Sis, vrh na 635 metara nadmorske visine. Uspon na vrh Cresa nije dug, ali je dosta strm i relativno naporan. S vrha se pogled pruža prema Istri, Creskom zaljevu i Osorščici, ali i prema Plavniku, Krku, Golom otoku i Rabu.

Ana Vekić iz Ministarstva turizma i sporta ocijenila je da staza nije zahtjevna te da se do vrha stiže brzo.

– Predivan je dan, priroda je fantastična. Za one koji možda imaju problema s visinom ovo bi bilo izvrsno za probati i za malo razbiti tu tremu, kazala je.    

S Cresa prema Lošinju u lov na zalazak sunca

Nakon Cresa put se nastavlja prema Lošinju. Iz Osora se kreće prema planinarskom domu Sv. Gaudent na Osorščici.

– Malo više od sat i pol planinarenja nam treba po ugodnoj, dobro označenoj stazi. Puno je lakše nego na Sisu. Imali smo lijep i dug dan i polako se bliži kraj dana. Moramo se požuriti jer hvatamo zalazak sunca koji je jako lijep i atraktivan na našem Lošinju, opisala je planinarska vodičica Arja Tataj iz PD-a Osorščica.    

U suton planinari stižu do prenoćišta, no tek jutro otkriva pogled na cijeli arhipelag.

Od nekadašnje karaule - planinarski dom

Planinarski dom Sv. Gaudent ima posebnu povijest. Objekt je nekada bio karaula talijanske vojske, a planinari su ga iz ruševine pretvorili u dom.

– Iz te su ruševine prethodne generacije naših članova planinara, noseći na leđima materijal, napravili i obnovili planinarski dom, ispričao je Robert Nekić, dopredsjednik PD-a Osorščica.

Dom održava društvo koje okuplja planinare s Cresa i Lošinja, a među gostima su uglavnom planinari, uz ponekog biciklista. Kroz nekoliko projekata uspjeli su ga dodatno urediti i osigurati ono što je potrebno za njegovo funkcioniranje.    

Sigurnost planinara na prvom mjestu

Uređivanje planinarskih putova nije samo pitanje ugodnijeg izleta. Oznake i putokazi prije svega trebaju omogućiti planinarima da se sigurno kreću.

– Planinarenje prije svega treba biti sigurno i upravo s tim ciljem uređuju se planinarske staze. Postavljaju se na njima planinarske oznake, putokazi na križanjima, kako bi zaista na svakom mjestu planinar bio siguran kuda treba ići i koliko je daleko cilj, objasnio je Čaplar.    

Dobro označena staza vodi i do Svetog Mikule, popularnog mjesta na Osorščici i vidikovca koji privlači brojne posjetitelje iz Nerezina.

No šetnja vrhovima Cresa i Lošinja ovoga puta nije služila samo uživanju u prirodi. Predstavnici HPS-a i Ministarstva turizma i sporta obilazili su staze i objekte uređene tijekom prethodnog projektnog razdoblja kako bi provjerili izvedene radove.   

 

Slovenski planinari: Staze su odlično označene

Kvalitetu uređenih putova pohvalili su i planinari iz Slovenije. Putovi su zaista odlični, markacija ima posvuda. Gotovo da je nemoguće pogriješiti, rekao je Tine Starič.

Andrej Vitek ocijenio je da je put prema Svetom Mikuli čak bolje označen od staza u Sloveniji, dok je planinarka Maja pohvalila oznake vremena hodanja i putokaze.    

"Bez volonterskog rada ovaj projekt ne bi bio moguć"

Tadimir Radobolja iz Ministarstva turizma i sporta istaknuo je važnost suradnje s Hrvatskim planinarskim savezom i njegovim udrugama članicama.

– Projekt Sigurna i održiva planinarska infrastruktura ne bi bio moguć bez njihovog volonterskog rada i entuzijazma koji su iskazali. Stvarno je lijepo doći na teren i vidjeti plodove rada i da smo zajedno stvorili nešto. Digli smo sigurnost, omogućili smo svima nama da posjetimo planine na jedan siguran način i da ostavimo nešto lijepo i za buduće generacije, rekao je Radobolja.    

A koliko se lako zaljubiti u kvarnerske planinarske putove možda najbolje opisuje slovenska planinarka Maja: "kada bismo se ovdje i izgubili, ne bi to bilo najgore što nam se može dogoditi jer je krajolik doista prekrasan".

Uspješna suradnja HPS-a i Ministarstva turizma i sporta dobila je i europsko priznanje. Hrvatskoj je dodijeljena organizacija prvog europskog kongresa posvećenog upravljanju planinarskim objektima, koji će se održati u Samoboru.