Opanci, krtole i bičve - putovanje kroz povijest Cetinske krajine

Za one željne otkrivanja autentične dalmatinske tradicije, Muzej Cetinske krajine organizirao je još dvije u nizu radionica. Prva je pokazala tradicijsko lončarstvo, a ekipa HRT-a posjetila je onu posvećenu obradi vune, tkanja, izradi opanaka i tradicionalnih krtola od šiblja. 

Za izradu para tradicionalnih opanaka iskusnim je rukama potrebno samo nekoliko sati. 

- Koristi se koža od krave, a gore je koža od ovce. Znači, ona je manja, tanja, nju je lakše plesti, pokazuje Ljiljana Vojković, KUD Cetina.

- Ove se košare rade od šiba vrbe, a te šibe se nalaze uz obalu Cetine gdje ima kanala i gdje je vlažno močvarno tlo, rekla je Ivanka Munivrana, KUD Cetina.

Majstorice iz Gale objasnile su umijeće pletenja bičava od ovčje vune.

- Ovce treba najprije ošišati, pa treba vunu oprati, pa moramo je iščupati, pa je vlačimo, pa je predemo prvo jednu nit pa dvije, pa pripreme, pa smotaj, pa pripreme pa pleti, objasnila je Milica Jukić, KUD Cetina.

- Cijeli život mi to radimo, predemo, pletemo i svako se čudi kako to brzo niče, rekla je Matija Jukić, KUD Cetina.

Treba brzo raditi krtole, opanke i bičve, jer sve što se isplete, kažu majstorice svojih zanata - odmah se proda. Oblikovanje prekrasnih, funkcionalnih i doslovce umjetničkih predmeta od prirodnih materijala vraća mlade gotovo zaboravljenoj tradiciji. 

- Meni je otac s ovog područja i smatram da je zanimljivo pratiti svoje korijene. Tako i saznam kako su ljudi prije živjeli, rekla je Kristina Radman, polaznica radionice.

- Mi imamo jedan pedagoški odjel koji radi zaista mnogo. Prošle godine, 2023., organizirali smo oko 250 radionica, naglasila je Daria Domazet, ravnateljica Muzeja Cetinske krajine u Sinju.

Cilj ovog posljednjeg, dvodnevnog putovanja kroz povijest Cetinskoga kraja, koje organiziraju Muzej i Turistička zajednica, jest otrgnuti zaboravu stara umijeća i obrte. 

- Da to danas prezentiramo i prenesemo mlađim generacijama, da se upoznaju sa starinskim načinom života i tako da prepoznaju naš identitet, naš dio kulturne baštine, istaknula je Monika Vrgoč, direktorica TZ-a Sinja.

A ta baština čuva i priče o nekadašnjem životu, od našega mnogo težem, a opet jednostavnom i lijepom. Priče koje voditeljice radionice - rado kazuju.