Čarobni napitak s kojim započinjemo svaki dan

Kava je jedan od najpopularnijih napitaka u svijetu. Treća je u vrhu konzumiranih količina, nakon vode i čaja.

Postoji nekoliko pretpostavki o počecima korištenja kave kao napitka iako sve one u sebi sadrže elemente legende.

Čarobni napitak

Malo mlijeka, malo šećera, naravno da znate o čemu govorimo!

Kakvu god da pijete, kava je za mnoge od nas čarobni napitak. Legenda kaže da ju je tamo negdje u 9. stoljeću otkrio jedan etiopijski pastir.

Primijetio je neobičan učinak ploda kave na svoje koze i odlučio ga probati. Međutim službeni zapisi o tome ne postoje. Kava se prvi put službeno spominje u spisima arapskih autora sredinom petnaestog stoljeća gdje su opisali kako su jemenski redovnici koristili napitak pripremljen od zrna kave. 

 - Mi kao europska kultura smo počeli piti kavu nakon štop su Turci napustili opsadu Beča. Za njima je ostala sirovina i dan danas u bečkim kavanama uz kavu dobijete kolačić u obliku polumjeseca, rekao je barista Nik Orosi.

Nik je jedan od najvećih poznavatelja kave na našim prostorima. Kaže kako su hrvatske pržionice kave među boljima u Europi. To ne čudi, jer mi Hrvati kavu smo počeli konzumirati puno prije zapadnih Europljana.

Zagreb imao kavanu prije Rima 

U Zagrebu je, recimo, prva kavana otvorena čak prije nego u Rimu.

- Imamo sreću, jer smo kontakt imali s tri različite verzije kave - otomansko- tursku kavu, bečku kulturu i imali smo talijansku kulturu ispijanja kave. Dok zapad ima uglavnom filter kave i njima je espresso došao tek prije dvadesetak godina. U Ameriku su Talijani donijeli espresso, ali i dalje se pije filter kava, istaknuo je Nik.

- Ako gledamo po nekim statistikama Finci piju najviše kave, na godinu po osobi, dodao je.

Na ljestvici tekućina koje najviše unosimo u sebe, kava je na trećem mjestu, odmah nakon vode i čaja. 

Korisna za ljudski organizam

Istraživanja kažu da je poprilično korisna za ljudski organizam. Bogata je antioksidansima, pomaže nam pri sagorijevanju masti, smanjuje rizik od dijabetesa i moždanog udara, štiti jetru, može pomoći u borbi protiv Alzheimerove bolesti.

- Ima raznih istraživanja, ima jedno koje volim spomenuti, a to je da kad pomirišete kavu, ona ima isti utjecaj na mozak, kao i kad je pijete, naglasio je barista Nik.

Plod kave raste na stablu i spada u voće.

- Tako nešto počne rasti. Dok ne naraste metar i pol dva i više. Nakon branja izgleda kao trešnja i onda moramo odvojiti meso od zrna koje nam treba. U tom procesu imamo prvi dio, ljuska od kave koju možemo koristiti za rađenje čaja, sokova ili što već. Ali nas zanima ovo. Sirova kava. tu kavu pržimo da bi dobili ono što znamo, što je kava. Što niže je pržimo i što je kraće pržimo, to smo bliže teruaru kave. Njenim izvornim okusima, kazao je Nik.

Sirova kava nema ni mirisa ni okusa. Tek prženjem dobiva ta svoja neodoljiva obilježja koja obožavamo. 

Postoji mnogo vrsta; dvije dominantne

Postoji mnogo vrsta kave, no dvije su dominantne.

- Arabica je po prirodi recimo kvalitetnija, ima manje kofeina i raste na većim visinama, ona ima više voćnih nota, poručio je barista.

- Robusta je robusnija, tamnija i uglavnom se rade mješavina jedne druge, dodao je.

Originalno, biljka potječe iz Afrike, ali se danas uzgaja i u drugim dijelovima svijeta. Ovisno o podneblju, okusi se razlikuju.

- Ja osobno preferiram Etiopiju i Keniju. Zbog tla i kulture u procesuiranju kave, plus ulaganja zapadnjaka doveo je do fenomenalne kvalitete kave. Imate Panamu koja je jedna od najskupljih kava. Nemam ništa ni protiv indonezijske, ali ona zbog vulkanskog tla je jako zemljana, istaknuo je Nik.

Sve su GMO

- Sve su kave GMO. To nije loše, jer da nema GMO mi ne bi danas imali kave. Drugo, bolesti kave koje su prije bile na tisuću metara zbog promjene vremena se penju na sve više visine. Vi u Etiopiji ili Kolumbiji na 2000 metara, ne možete doći s kantama i špricati protiv, te kave moraju biti GMO da izdrže, naglasio je barista Nik.

A zbog raseljavanja mladih iz ruralnih u urbana područja, manjak je i radne snage, pa plantaže nema tko obrađivati.

Zato cijena kave na svjetskom tržištu stalno raste. A jedna od najskupljih kava je ona koja se dobiva prženjem zrna izvađenih iz izmeta cibetke.

- Meni nije ništa spektakularno. Imate u zadnje vrijeme još skuplju od slonovog izmeta. Mislim 50 funta za šalicu, nema smisla, kazao je barista Orosi.

O toj, sigurni smo, nećete postati ovisni. No bez ovih koje pijemo svaki dan vaša reporterka ne može. Ja tom mirisu i okusu jednostavno ne mogu odoljeti.