Bez trpova, život u morskom plavetnilu bio bi nezamisliv - more bi imalo i do 63 posto manje kisika. Postoji više od tisuću vrsta morskih trpova ili krastavaca, a u Jadranu ih je 36.
20.10.2025.
07:05
Autor: Anita Bartolović/M.Z./More/HRT
Bez trpova, život u morskom plavetnilu bio bi nezamisliv - more bi imalo i do 63 posto manje kisika. Postoji više od tisuću vrsta morskih trpova ili krastavaca, a u Jadranu ih je 36.
Spor je li iznimno učinkovit. Tako se najbolje može opisati morski krastavac. Iako neugledni na prvi pogled, ti tihi morska usisavači, polako ali sigurno čiste more i oceane.
- Hrane se organskim česticama naprimjer uginulih organizama koje nalaze u pijesku i pritom žvaču pijesak i probavljaju ga i to donosi korist iz više razloga. Tim prekopavanjem pijeska omogućuju da kisik uđe u dublje dijelove sedimenta i tamo omogućuje život drugim životinjama, rekla je biologinja iz Aquariuma Pula Ela Pahor.
Napominje Pahor, da uklanjaju organske tvari iz sedimenta, čime sprječavaju nakupljanje bakterija.
- Također dok gutaju pijesak, gutaju puno vode iz koje onda isto uzimaju organske tvari. Zapravo voda koju izbacuju iz tijela je veoma čista što isto pogoduje svim organizmima oko njih, a samim time uklanjanjem organske tvari iz sedimenta sprečavaju nakupljanje bakterije, navela je.
Bez tih hvalevrijednih morskih bića život u morskom plavetnilu bio bi nezamisliv - more bi imalo i do 63 posto manje kisika.
Spadaju u bodljikaše, zajedno s zvjezdačama i ježincima. Uglavnom žive na kamenitom i pješčanom dnu na dubini do 100 metara.
U Pulskom akvariju mogu se vidjeti četiri vrste. Među njima je i žuti plosnati trp.
- Kod ove vrste usta se nalaze na trbušnoj strani tijela što je zajedničko svim bodljikašima. Međutim kod većine vrsta trpova usta se nalaze sa strane i to ih razlikuje od ježinaca i morskih zvijezda. S gornje strane su bijele papile po kojima je lako prepoznati ovu vrstu. U slučaju opasnosti sa stražnje strane tijela, imaju niz ljepljivih niti koje mogu izbaciti iz analnog otvora u slučaju opasnosti i koji koriste kao obranu, kazala je.
Uz ribe, najveći predator ipak je čovjek. Sve vrste morskih trpova u Hrvatskoj trajno su zaštićene.
- Od devedesetih počeli su se masovno vaditi u Jadranskom moru. Prije 40ak godina krenuo je trend vađenja trpova po cijelom svijetu i uglavnom se prodaju na azijskom tržištu gdje se smatraju delicijom, objašnjava Pahor.
- S vremenom se primijetilo da u Jadranu populacije opadaju, da su ugrožene. Postepeno je išlo, prvo je išlo preko dozvola, zaštita, postepeno je došlo i do trajnog lovostaja, pojašnjava.
Ističe Pahor, da posjeduju i antibiotske sastojke, stoga su traženi i u farmaceutskoj industriji.
- Smatra se da imaju jako puno proteina i dobrih hranjivih tvari. Također se smatra da imaju neke sastojke koji mogu pomoći u liječenju bolesti. Imaju antibiotske sastojke tako da su trenutačno traženi i u farmaceutskoj industriji, navela je.
Opasnost za ove morske usisavače predstavlja i onečišćenje.
- Smatra se da su posebno izloženi mikroplastici. Kako se ona taloži u sedimentu, a onda oni žvaču i jedu čestice iz tog sedimenta, navodi.
Apostrofira, zabrinjavajuće podatke o mikroplastici koja kao krajnju instancu ima da konzumiranjem trpova možemo unijeti mikroplastiku.
- Stvar koja se istražuje kod njih je koliko ta količina mikroplastike u organizmu, kako utječe na njih. Ono što je zabrinjavajuće za ljude, to je jedan od puteva mikroplastike do našeg organizma, jer konzumiranjem trpova možemo unijeti mikroplastiku, kazala je.
Ističe da se o njihovom životnom vijeku zna jako malo.
- Istina je da su veoma neistraženi. O njihovom životnom vijeku se zna isto jako malo. Trpovi prvo žive kao male ličinke, kao plankton, u moru nošeni strujama i onda se nakon nekog vremena vračaju na morsko dno i tamo rastu u odraslog trpa. Istraživanja se trenutačno fokusiraju na način razmnožavanja i utvrđivanja koliko bi nekoj populaciji trebalo da se obnovi od svog tog pritiska koji osjeća, zaključila je.
Tihi i nezamjenjivi čistači morskog dna, morski krastavci, imaju ključnu ulogu u zdravlju morskog ekosustava. Njihova prava vrijednost tek se počinje otkrivati - zato ih trebamo čuvati i voditi računa o njihovoj budućnosti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora