Nova generacija čipkarica na Pagu

Ove godine Srednja škola Bartula Kašića u Pagu obilježava 30 godina od pokretanja Programa za osposobljavanje odraslih za zanimanje čipkarica. U to ime organizirano je zajedničko fotografiranje svih učenika, nastavnika te nekadašnjih polaznica škole čipke i njihovih nastavnica, a za to je odabran Dan fuštana, kojeg u sklopu školskog kurikuluma obilježavaju posljednjih nekoliko godina. Manifestaciju su organizacijski podržali Grad Pag i Turistička zajednica Paga.

Za pašku srednju školu ovo je bio važan dan. Godinama nastoje revitalizirati starinske nošnje.

- Cijeli se dan nalazimo u školi odjeveni u ovu odjeću. Danas počinjemo s obilježavanjem 30. godišnjice Programa za osposobljavanje odraslih za zanimanje čipkarica, odnosno popularne čipkarske škole. Još uvijek smo jedina škola u Hrvatskoj koja institucionalizirano provodi učenje šivanja čipke, naglasila je Marija Pećirko, ravnateljica Srednje škole Bartula Kašića, Pag.

Za zajedničku fotografiju okupili su se svi nekadašnji polaznici. Gordana je bila polaznica prve generacije budućih čipkarica.

- To nam je baš bio izazov da krenemo s nečim što su radile naše nane. Morate biti stalno u kontinuitetu, da se vidi da ruka ima mota, što se kaže, istaknula je Gordana Maržić, čipkarica.

Očuvanje dragocjenog umijeća

A vremena u današnjem ritmu života baš i nema dovoljno, pa se svi tješe kako je to zalog za - mirovinu. Gospođa Tončica u 85. još šiva čipku i prezadovoljna je što se obrazuju one koje će očuvati dragocjeno umijeće.

- Ne može bit bolje nego što je. To je trebalo i prije napraviti, kazala je Tončica Maržić, čipkarica.

Poticaj za pokretanje programa edukacije odraslih za čipkarice krenuo je iz etnografskog muzeja, sve u želji da se osigura budućnost jednog od najpoznatijih zaštitnih znakova grada Paga.

- Više na ulicama niste mogli vidjeti stare Paškinje kako šiju, mi smo nju spasili. Nakon 30 godina što vodim Društvo paških čipkarica, mogu argumentirano reći: nas je sve manje, čipke će uvijek biti, naglasila je Nedjeljka Oroz, predsjednica i jedna od osnivačica Društva paških čipkarica Frane Budak, Pag.

A pokretanje programa bilo je pionirski rad.

- Trebalo je napraviti cjelokupnu pedagošku dokumentaciju, a nismo imali nikakvog okvira kojim bi se rukovodili i slično. Ideja je sazrela negdje u proljeće '94., a već na jesen je krenula prva generacija, rekla je Milena Čemeljić, bivša ravnateljica Srednje škole Bartula Kašića, Pag.

Školu je u protekla tri desetljeća završilo 200-tinjak žena i jedan muškarac, ovom prilikom prezauzet fotografiranjem. Zanimljivo je naglasiti i da je sve organizirano bez ikakvih sredstava, pa su svi sudionici svoj doprinos ponudili volonterski.