Kako stoji hrvatska zakonska regulacija djelovanja influensera?

Europske zemlje uvode sve strože kazne za influensere. Posljednja među njima je Italija, gdje je nakon nedavnog skandala s influensericom Chiarom Ferragni, koja je prodavala kolače u lažne humanitarne svrhe, uvela u Zakon o medijima kazne do 250.000 eura. Kako stoji hrvatska zakonska regulacija i što kažu naši stručnjaci? 

Divlji zapad za influensere je gotov, barem u Italiji. Izmjenom Zakona o medijima kazne će sada biti do 250.000 eura za influensere ne budu li poštovali prava koja vrijede za sve medije. Prethodila je Francuska s kaznom zatvora za prekršaje u oglašavanju. Za kreatore digitalnih sadržaja čeka se potez Europske komisije.  

- Takve regulacije su dobre jer dovode do pravednog tržišnog natjecanja, veće transparentnosti tržišta i do većeg povjerenja potrošača u content creatore, iako na prvu content creatori mogu misliti da to nije dobro za njih, dugoročne će biti dobro, kaže Tomislav Pancirov, digitalni nomad i konzultant za digitalne komunikacije.

U Hrvatskoj zakonska - neregulacija

U Hrvatskoj je u javnom savjetovanju tek Nacrt prijedloga Zakona o provedbi DSA - Akta o digitalnim uslugama, no on se ne bavi influenserima, nego internetskim platformama i društvenim mrežama.

"Prema DSA, platforma je dužna ukloniti nezakonit sadržaj ako je zaprimila takav nalog od strane nadležnog tijela. Tijela nadležna za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja su definirana člankom 6. spomenutog nacrta prijedloga Zakona o provedbi DSA, ovisno o vrsti nezakonitog sadržaja koji je u pitanju", navodi u priopćenju Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

- Imamo jako puno nereguliranih područja, a kao što znamo Europska unija se najbolje osjeća kad regulira određeno područje, smatra dr. sc. Domagoj Bebić, izv. prof. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

- Mi se u Europi u velikoj mjeri oslanjamo na samoregulaciju društvenih mreža odnosno njihovih vlasnika, zaboravljajući da je riječ o privatnim kompanijama. A u toj samoregulaciji države nemaju mogućnost kontrolirati, upozorava dr. sc. Romana Matanovac Vučković, red. prof. na Pravnom fakultetu u Zagrebu i ravnateljica HGZ-a.

Sve češća upotreba umjetne inteligencije otvara niz problema 

- Čak imamo jedno izuzeće u području autorskog prava koje dopušta rudarenje teksta, podataka, slika i svih drugih kreativnih sadržaja u znanstvene i neznanstvene svrhe, što zapravo služi hranjenju i učenju umjetne inteligencije, rekla je Matanovac Vučković.

A da su zakonske regulative nužne, slaže se i školska psihologinja, koja nakon četiri desetljeća rada ovo vrijeme ističe kao najkritičnije.

- Imam osjećaj da danas roditelji ne poznaju svoju djecu, da je jako zamrla komunikacija u obitelji. Da imaju sve više poteškoća u govoru i da im je vokabular jako siromašan, ističe školska psihologinja Silva Strnad–Jerbić.