Knjiga koja čuva pamćenje jedne zemlje

Gotovo 40 godina prošlo je od prvog sveska Hrvatskog biografskog leksikona - za koji se smatra da je zrcalo kulturnog i znanstvenog dosega jedne zemlje, a ovih je dana objavljen deveti svezak s više od tisuću natuknica.

Nije tajna, početak njegova objavljivanja pratili su snažni pritisci, do te mjere, svjedoče njegovi urednici, da se cijeli projekt pokušalo ugasiti, ali on je, ipak, dogurao do svog devetog sveska ili do pola abecede. 

Ekipa Vijesti iz kulture je prelistala novo izdanje:

Prije pet godina je počeo istraživački rad na 10 milijuna kartica kataloga, u kojem je sudjelovao tim od 200-tinjak ljudi. 

Kao rezultat, čitatelji mogu doznati podatke o hrvatskim velikanima, ali i manje poznatim osobama, poput Antuna Lučića.

- To je primjer jedne kod nas praktički nepoznate osobe. Anthony Lučić je hrvatski iseljenik koji je za američku naftnu industriju ono što je Tesla za elektrotehničku, ističe dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj i pomoćnik glavnog urednika HBL-a.

Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", dr. sc. Bruno Kragić izdvojio je, pak, jedan od posljednjih članaka u desetom svesku:

- To je članak o slavnoj Diki Marjanović Radica, autorici kultne dalmatinske kuharice, koja ima puno izdanja, i koja je u mnogim kućama u Hrvatskoj, kaže Kragić.

Ne iznenađuje to što je bilo potrebno 38 godina kako bi se prešlo malo više od pola abecede. 

Podsjetimo, prvi je svezak 1983. podignuo buru zbog odabira imena, a ustrajnost Leksikografskog zavoda da nastavi s radom danas je od nemjerljive kulturne važnosti.

- To je tip knjige koji zapravo čuva svo kulturno pamćenje jedne zemlje, ustvrdio je Kragić.

Sljedeći, deseti svezak već je manjim dijelom pripremljen pa se objavljivanje očekuje za tri godine.