Za kuću Privlačica kažu da je nakladnik s periferije, ali projekti su im u žarištu pozornosti: 42 godine rada Privlačica je okrunila bibliotekom "Hrvatski velikani" i dokazali su - velikani nisu samo u Zagrebu.
20.04.2023.
12:23
Autor: Antonia Ćosić/Vijesti iz kulture/HRT/V.M.
Za kuću Privlačica kažu da je nakladnik s periferije, ali projekti su im u žarištu pozornosti: 42 godine rada Privlačica je okrunila bibliotekom "Hrvatski velikani" i dokazali su - velikani nisu samo u Zagrebu.
Nakladnička kuća "Privlačica" prije gotovo 30 godina izdala je biblioteku Slavonica od stotinu knjiga te biblioteku Croatica, također 100 knjiga posvećenih vodećim hrvatskim književnicima. Obje edicije dobile su nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti "Josip Juraj Strossmayer".
Ne bi to bilo neobično da nije riječ o maloj nakladničkoj kući iz Vinkovaca. Na predstavljanju njihovog najnovijog projekta - biblioteke "Hrvatski velikani" - u Matici hrvatskoj u Zagrebu bila je i ekipa Vijesti iz kulture:
- Ovo je mali nakladnik koji radi velike projekte. To je potpuno drugačiji koncept jer su knjižice male, zgusnute, za digitalno doba i za lako čitanje, istaknula je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, potpredsjednica Matice hrvatske i članica uredništva "Hrvatskih velikana".
Teško je govoriti o prošlosti bez spominjanja budućnosti, a često se postavlja pitanje koliko mladi znaju o hrvatskim uspjesima i velikanima i kaskaju li za drugima:
- Vidio sam primijerice, da su Englezi napravili intervjue sa svojim gimnazijalcima i da tamo više od 20 posto ljudi mislilo da je Churchill neki centarfor njihovog nogometnog kluba. Hoću reći da je to sve vrlo relativno, vremena se mijenjaju, školski susatavi se mijenjaju, i veliko je pitanje što je zanimljivo mlanaraštajima, komentirao je akademik Stjepan Damjanović, član uredništva "Hrvatskih velikana".
Zanimljiva su i istraživanja koja pokazuju da mladi čitaju puno, ali ne literaturu koju je sustav predvidio.
- Meni se čini da je to baš jedna edicija za digitalno doba da mlada generacija može saznati sve o vrhuncima hrvatske kulture, dodala je Oraić Tolić.
Komunikacijski stručnjak Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti smatra da velikani danas postaju jedna vrsta valute:
- Njima se države natječu, koja je uspješnija, koja ima nešto zanimljivije za ispričati i, na kraju krajeva, koriste upravo velikane kako bi ispričale priču o svojem identitetu, svojim doprinosima i svemu onome čime su zadužili globalnu civilizaciju, ustvrdio je Skoko.
Za čovjeka koji je inicijator rješenja spomenutih problema formula je jednostavna:
- Jedan Tesla, ili Mohorovičić, ili Klovićm to su sve zaista reprezentativna imena hrvatske kulture i povijesti, i za njih se zna osjetno više. Početni izbor je bio 250 osoba, a kasnije smo ih suzili na sto. Dosad smo došli do 41 velikana, a u planu nam je da objavimo ove godine još 9 pa će ih biti 50, najavljuje voditelj privlačice, urednik i nakladnik Martin Grgurovac.
Privlačica se teško može i dalje nazivati malim nakladnikom jer su dokazali da su im ideje velike, a u realizaciji vješto svladavaju sve prepreke.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora