Posjetili smo laboratorij u kojem se pokušava otkriti kako funkcionira mozak

Posjetili smo laboratorij u kojem se pokušava otkriti kako funkcionira naš mozak i što sve utječe na njegove funkcije. U Hrvatskom institutu za istraživanje mozga ugostio nas je izvanredni profesor Goran Sedmak i otkrio digitalna tehnologija utječe na naš najsloženiji organ.

Goran Sedmak je izvanredni profesor neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i zamjenik ravnatelja Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.

- Neuroznanošću sam se želio baviti još od malih nogu, već sa 10 godina sam znao da ću se baviti istraživanjem mozga i zapravo cijeli život sam radio u tom smjeru. 2007. godine kad sam diplomirao na MEF-u sam se zaposlio ovdje na Institutu i upisao doktorat te se počeo baviti istraživanjima razvoja mozga. U sklopu toga sam proveo i godinu i pol u Americi na zavodu za neuroznanost Sveučilišta Yale kod profesora Nenada Šestana i zapravo cijelu svoju karijeru se do danas bavim istraživanjima ljudskog mozga i poremećajima koji su povezani s time, kazao nam je.

Sve veći broj informacija koje ljudski mozak nastoji obraditi dovodi i do sve većeg napora.

- Nažalost više ne možemo ni biti stručnjaci za sve nove tehnologije koje se otkrivaju tako da tu imamo nedostataka u kojima se morate snalaziti između šuma svih tih informacija i pronaći što je stvarno bitno, a što nije, rekao je Goran Sedmak.

Tehnologija već zadnjih milijun godina utječe na razvoj našeg mozga i na našu evoluciju, tehnologijom smo okruženi cijelo vrijeme i to ne možemo izbjeći, ali ono što možemo napraviti je da tehnologiju koristimo na ispravan način - da ju koristimo za dobrobit, a ne za loše stvari. 

Digitalna tehnologija naša je sadašnjost i budućnost. 

- Digitalna tehnologija utječe na razvoj dječjeg mozga isto tako i na naš mozak, toga moramo biti svjesni. Moramo znati kad je ta tehnologija prihvatljiva, a kada nije. Recimo da bi djeca do dvije godine trebala imati što manje doticaja s ekranima i digitalnim medijima zbog razvoja govora i socijalnih vještina, ali ih ne možemo izolirati jer je tehnologija njihova budućnost, kazao je Sedmak.

Znanstvenici nastoje utvrditi osnovu za liječenje određenih bolesti u budućnosti.

-  Trenutačno se bavimo istraživanjem jedne male strukture koja se zove subtalamička jezgra. Ona je dosta bitna kod liječenja Parkinsonove bolesti jer se u nju stavljaju elektrode koje onda kontroliraju simptome te bolesti. No, danas zapravo znamo da je ona vrlo bitna i za donošenje odluka, za neke opsesivno-kompulzivne poremećaje, za naš emocionalni život i da ima puno veći utjecaj na samu funkciju mozga od motorike. 

-  Ono čime se mi danas bavimo je otkriti iz kojih se područja mozga ta jezgra razvija i od kojih je stanica sastavljena kako bismo imali nekakvu neuro-biološku osnovu na koju možemo djelovati u budućnosti za liječenje nekih bolesti ili možda za popravljanje nekih funkcija koje su malo manjkave kod nekih ljudi, kazao je Sedmak.