Monografija "Slikar u kazalištu - Zlatko Kauzlarić Atač"

U zagrebačkom HNK predstavljena je monografija jednog od naših najvećih likovnih umjetnika Zlatka Kauzlarića Atača. Slikar u kazalištu raskošno je izdanje koje komplementarno predstavlja slikarski, kazališni i scenografski opus tog cijenjenog akademskog slikara.

Želio je biti glumac, postao je izvanserijski slikar i nevjerojatan scenograf, Zlatko Kauzlarić Atač svojim je djelima odredio antologijska poglavlja hrvatskog kazališta.

- Pa ja sam jednom rekao da trebam paziti da ne budem scenograf u slikarstvu, ali da budem slikar u scenografiji, rekao je Kauzlarić Atač.

Sveobuhvatna monografija "Slikar u kazalištu" na gotovo 500 stranica s više od 1000 likovnih priloga sadržava definiciju Kauzlaićeva opusa i prikazuje njegovu sposobnost vladanja različitim medijima.

- Rekla bih da je on ipak unio u scenografiju i puno redateljskoga promišljanja o kazališnoj predstavi te da je na neki način izvodio scenografiju iz ideje režije, ali i obrnuto, režiju iz scensko prostornog rješenja, kazala je autorica monografije Martina Petranović.

- Monografija na pravi način interpretira njegovu važnost, njegova djela i daje jedan fantastičan likovni uvid u njegov opus, kaže Ana Lederer, teatrologinja i recenzentica.

Slikar prepoznatljiva rukopisa Zlatko Kauzlarić Atač zasebno je poglavlje hrvatskog slikarstva.

- Nadostavio se na figurativne tendencije tradicije, ali je tu figuraciju obnovio vibrantnim rukopisom i gotovo egzistencijalističkim temama samoće, rekla je akademkinja Željka Čorak.

- Uz sve to, naravno, on je bio dugo godina i profesor na Akademiji likovne umjetnosti, predavao je i na drugim sveučilištima, kaže Ivana Bakal, urednica knjige i predsjednica ULPUH-a.

Posebna skupina njegovih portreta posvećena je glumcima, pa je idealno mjesto za predstavljanje monografije foaje zagrebačkog HNK.

- Naš foaje, zapravo, vapi za takvim događanjima i kad god možemo organizirat ovakva događanja, organizirat ćemo ih i dalje, kazala je Iva Hraste Sočo, intendantica HNK Zagreb.

A veliki prostor bio je gotovo premalen za sve koji su željeli prolistati monografiju i družiti se sa slikarom čiji su radovi obilježili cijelu jednu epohu hrvatske umjetnosti.