Počela Noć knjige: već četvrtu godinu pada broj čitatelja!

60 posto građana Hrvatske lani nije pročitalo ni jednu knjigu, a trend pada čitanosti nastavlja se već četvrtu godinu zaredom - podaci su to istraživanja naših čitateljstkih navika predstavljeni na otvorenju 12. Noći knjige u podne Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Protiv tog trenda organizatori manifestacije nastavljaju se boriti - ovaj put uz više od 1100 programa diljem zemlje. 

40 posto hrvatskih građana je na pitanje jesu li prošle godine pročitali barem jednu knjigu odgovorilo je potvrdno, što znači da čak 60 posto građana nije pročitalo ni jednu knjigu.

Istraživanje upozorava na nastavak silaznog trenda čitanja knjiga koji je u odnosu na prošlogodišnje rezultate manji za 2 posto.

Među osobama koje čitaju najviše je, pak onih koji pročitaju dvije knjige godišnje, a kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom, visokoobrazovanom osobom ili osobom koja živi u Istri.

Najveći postotak čitatelja knjige posuđuje u knjižnicama – njih 47 posto, 40 posto ih kupuje knjige, a ostali posuđuju od prijatelja, dobivaju ih na poklon ili skidaju s interneta.

Najčitanija je beletristika, ali primjećuje se trend rasta čitanosti priručnika koji uključuju knjige o samopomoći, turističke vodiče, kuharice, knjige o roditeljstvu i odgoju i dr.

Pročitanu knjigu češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (54 posto), dok je na dar češće dobivaju oni najstariji (36 posto).

Svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca pa s obzirom na prijašnja istraživanja anketari zaključuju da kupovina knjiga stagnira u posljednje četiri godine, a najviše je ispitanika kupilo jednu knjigu.

Češće od prosjeka kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina (28 posto), visokoobrazovane osobe (40 posto), osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13.000 kuna (24 posto) te osobe koje žive na području Zagreba i okolice (27 posto).

Knjižara je i dalje prvo mjesto kupovine, dok je kupovina na internetu jednaka je prošlogodišnjoj, a zanimljivija je mlađoj populaciji, dok kupovinu na kiosku preferiraju stariji.

Kao najčešći razlog nekupovanja knjiga ispitanici i dalje navode pomanjkanje interesa (56 posto), dok financijske razloge navodi 17 posto ispitanika.

Sadržaje na internetu čita 63 posto, e-knjige 7 posto ispitanika

Sadržaje na internetu čita 63 posto ispitanika, a od svih sadržaja na internetu, i dalje prioritet imaju dnevne novine (51 posto), koje u najvećoj mjeri čitaju osobe u dobi od 26 do 55 godina (64 do 74 posto), a najmanje najmlađi (36 posto) i najstariji (25 posto).

E-knjige čita 7 ispitanika, kupuje ih 1 posto ispitanika, a češće ih čitaju osobe između 16 i 35 godina te visokoobrazovani.

Interes za kupovinom dobre knjige bez obzira na njezinu cijenu i mjesto kupovine je nepromijenjen i dalje postoji kod 13 posto ispitanih. Udio onih koji smatraju da je internet najbolji i najefikasniji način kupovine knjiga jednak je onom od prije tri godine, a online akcije predstavljaju poticaj za kupovinu knjiga za 15 posto ispitanika.

I dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga.

Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu. Barem jednom godišnje promociju knjige posjeti 18 posto ispitanih, dok 13 posto koristi svaku priliku za posjećivanje festivala i sajmova knjiga. Manifestacije posvećene knjigama na čitanje motiviraju isti broj ljudi kao i lani - 20 posto.

I dalje oko tri četvrtine članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika u razdoblju od 1. ožujka do 15. ožujka 2023., a za Zajednicu nakladnika i Hrvatsku gospodarsku komoru proveo ga je Ured za kreativnu analizu - Kvaka.

Detaljnu analizu podataka dobivenih ovogodišnjim istraživanjem analizirat ćemo u posebnoj emisiji koju emitiramo u subotu, 22. travnja, u 14,50 sati na Trećem programu HTV-a.

Sposobnosti pametnih strojeva nameću sve više etičkih pitanja

Ravnateljica NSK Ivanka Stričević istaknula je prigodom otvorenja Noći knjige kao zanimljivost da je upravo književnost predvidjela pojavu kojoj danas svjedočimo - pametne strojeve koji nam mogu biti asistenti u svakodnevnom životu.

Njihove sposobnosti, naglasila je, iz dana u dan nameću sve više pitanja - osobito etičkih. Sa znatiželjom se toga možemo pitati: što to pisci znaju, a mi ne znamo, rekla je dodavši kako s pravom možemo biti zadivljeni nevjerojatnom snagom i potencijalom ljudske mašte.

Načelnica sektora za znanstveni sustav i tehnološki razvoj Ministarstva znanosti i obrazovanja Amalija Babić podsjetila je da se ovom manifestacijom obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava te Dan hrvatske knjige.

- Glavni je cilj manifestacije Noć knjige potaknuti kulturu čitanja i uvažavanje knjige kao civilizacijskoga i kulturnog dosega te dati poticaj o važnosti i statusu knjige u suvremenom društvu, naglasila je.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak okupljanje knjigom ocijenio je pravim užitkom:

- Ova mala manifestacija, gledajući iz drugih razmjera, za naše je hrvatske okvire važna velika manifestacija, naglasio je Poljičak.

Mišo Nejašmić iz Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i ovogodišnju je manifestaciju ocijenio uspješnom.

Više pogledajte u prilogu Tamare Džebić Šaljan: