Ima li poslova i tržišta za mlade umjetnike?

Može li se živjeti od umjetnosti? Pronalaze li mladi umjetnici poslove u struci ili im umjetnost postaje razonoda u slobodno vrijeme te s kojim se sve izazovima susreću nakon završetka studija? Svake godine diplomira ih preko 200. Što i kako nakon studija - provjerila je ekipa Vijesti iz kulture.

Mitološka morska neman, Levijatan, koja dugim kracima nesretnike povlači u nepoznate dubine, poslužila je mladoj umjetnici Ljubici Golubić kao metafora za našu svakidašnju borbu s birokratskim sustavom.

- Ja se kao student želim svojim budućim životom probiti u sustav i biti dionik u sustavu, ali kao da mi taj sustav ne da, kao da ima neka ambalaža između mene i njega, komentira Ljubica.

- I to je to čudovišno biće Levijatan, i to se likovno prikazuje kutijama u koje umjetnica samu sebe postavlja u neke neobične položaje, napominje Gregor Sirotić Marušić, autor predgovora i student povijesti umjetnosti.

U neobičnom položaju mogu se naći i studenti koji su nedavno diplomirali na jednom od smjerova Akademije jer postavlja se pitanje - što dalje? Kako se snaći u novom sustavu u koji su zakoračili nakon završetka formalnog obrazovanja?

- Nažalost, kad se završi Akademija, totalno si bačen u vatru, pogotovo što se tiče klasičnog zaposlenja na burzi. Oni baš ne znaju što bi s tobom. Što se tiče umjetničkog djela, to je baš do tebe osobno koliko ćeš se ti nastavit prijavljivati. Moraš biti svoj menadžer, ističe umjetnica Nataša Devčić.

- Mogu reći da je teško ući u sustav samog izlaganja čak i ovdje u ovom svijetu gdje se svi međusobno poznamo na umjetničkoj sceni, dodaje Ljubica.

Gregor smatra da je teško ostati u struci na način na koji su diplomirani umjetnici planirali:

- Nekako se desi ono što se desi, zaključuje Gregor.

No, od nekud moraju krenuti - jedno od mjesta koje im daje prvu priliku za prezentaciju široj publici je, među ostalim, i kultna Galerija SC.

- Zato što je ovo mjesto prvih nastupa predstavljanja radova najveće generacije hrvatskih umjetnika - Dalibora Martinisa, Sanje Iveković, Gorkog Žuvele, Jagode Kaloper, Gorana Trbuljaka... Svi oni su počeli ovdje, na ovom mjestu. Isto tako želimo na to mjesto dovesti danas mlade da odavde krenu, kaže Ksenija Baronica, stručna suradnica Galerije SC.

Samo ove godine upisna kvota na likovnim akademijama diljem zemlje sveukupno je iznosila više od 200 upisnih mjesta. Uzmemo li u obzir studente koji su posljednjih godina diplomirali, a koji ne mogu pronaći posao u struci, teško je ne zapitati se - čemu tolike kvote?