15:20 / 25.12.2021.

Autor: Marko Percan/More/HRT

Brijuni među 20 najefikasnijih oaza morske bioraznolikosti

Brijuni Blue Park

Brijuni Blue Park

Foto: More / HRT

Četrnaest nenaseljenih otoka i gotovo 27 kvadratnih kilometara morskog područja čini Nacionalni park Brijuni. To je oaza morske bioraznolikosti sjevernog Jadrana koja odnedavno nosi titulu „Blue parka”. Tu vrijednu oznaku ima još samo 20 morskih područja u cijelome svijetu, a priznanje je došlo iz SAD-a.

- Marine Conservation Institute je američki institut sa sjedištem u Seattleu. Oni rade jako puno aktivnosti za promicanje zaštite podmorja u svijetu i postizanja globalnih ciljeva među kojima su da do 2030. godine dobijemo 30% zaštićenog podmorja i isto tako područja koja imamo pod zaštitom da budu efikasnija, kazala je biologinja Martina Hervat, viša stručna savjetnica u Nacionalnom parku Brijuni.

Zaštita morskog svijeta na Brijunima je ipak efikasna, usprkos svim izazovima. Titula Blue parka otočju je dodijeljena nakon detaljne znanstvene analize.

- Dali smo jako mnogo podataka jer već dugi niz godina radimo monitoring mnogih sastavnica okoliša, od morskih cvjetnica, stanja biljnih organizama, ribljeg fonda. Ti podaci su verificirani sa znanstvenicima koji su na njima radili, dodaje Hervat.

Podaci su pokazali da je morski okoliš na Brijunima zdrav. No ipak, problemi postoje. Klimatske promjene, zagrijavanje mora i invazivne vrste - sve to loše utječe na bioraznolikost otočja.

- Svi znamo za rebraše koji nažalost jedu riblju mlađ. Strijelke jedu malo veće ribe. Osim toga, gdje god zaronimo naići ćemo na kaulerpu. Nove vrste nam dolaze, a to uvelike smanjuje našu autohtonu bioraznolikost, rekao je Sandro Dujmović, voditelj stručne službe NP Brijuni.

Bez obzira na to Brijuni su i dalje utočište cijelom nizu ugroženih vrsta poput kornjača, morskih sisavaca i ptica.

- Znamo da glavate želve u sjeverni Jadran dolaze na zimovanje, hranjenje, pa onda idu u toplije krajeve na pješčane plaže i razmnožavanje. Brijuni su i veće stanište morskog vranca, strogo zaštićene vrste. Na to smo ponosni. Te vrste mogu uspjeti samo u prirodnom ambijentu, gdje imaju i sklonište i hranu za mlade, dodaje Dujmović.

Trenutačno je u Hrvatskoj zaštićeno manje od 10% podmorja. Kako bi se to promijenilo, Nacionalni park Brijuni surađuje i s ostalim institucijama i javnim ustanovama.

- Potrebna je suradnja svih. Nas je doista jako malo. Imamo puno područja pod zaštitom. U Hrvatskoj je 9,4% zaštićenog podmorja, a stremimo da do 2030. imamo 30%, a 10% pod strogom zaštitom, napominje Hervat.

Upravo to je cilj i američkog instituta koji dodjeljuje nagradu Blue park - do 2030. zaštititi 30% svjetskih oceana.

- Rekao bih da je to teško ostvariv cilj, međutim sve je stvar politike. Ako politika odluči da će se to ostvariti, onda to nije nemoguće, to se može. Ali nije dovoljno samo proglasiti područje zaštićenim. Mora se dovesti ljude, naći financije i s lokalnim stanovništvom dogovoriti na koji će način ta zaštita teći, upozorava Dujmović.

Stoga je na svakome od nas dati svoj doprinos. Jer o nama ovisi hoćemo li sačuvati prirodu koje smo dio.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!