16:27 / 21.11.2021.

Autor: Odri Ribarović/M.M./More/HRT

Jedino na Kvarneru supovi se gnijezde i žive iznad mora

Creski nebeski vladari

Creski nebeski vladari

Foto: More / HRT

Kvarnerska populacija zaštićenih bjeloglavih supova jedinstvena je u svijetu, jer se gnijezde na liticama odmah iznad mora, dok se u drugim zemljama gnijezde pretežno u planinskim područjima. Riječ je o jednoj od najvećih ptičjih vrsta na svijetu, a ujedno najvećoj u Hrvatskoj s impozantnim rasponom krila od 2 i pol do gotovo 3 metra. Pravi bjeloglavi vladari neba.

Novu priliku za nebeski let raširenih su krila prigrlili Tarej, Ledenko, Špilja, Poskok, Alpioniscus, Harpactia, Kristal, Duga, Zlatan i Stalaktit, bjeloglavi supovi koje su u život vratili njihovi zaštitnici u oporavilištu u Belom na otoku Cresu.

Još šezdesetih godina prošlog stoljeća bjeloglavi supovi gnijezdili su se diljem hrvatske obale Jadrana, a danas samo na nekim kvarnerskim otocima: Cresu, Krku, Plavniku i Prviću.

- Mi imamo redovni zimski monitoring gnijezdećih parova. Redovan ljetni monitoring koji će nam na kraju dati uspješnost gniježđenja i konačni broj mladih ptica za koje možemo reći da su uspjele doći do dobi kada će moći poletjeti i krenuti slobodno u prirodu. Zimski monitoring - 2-3 dana obilazimo sva gnijezda tj. sve lokacije na kojima znamo da se gnijezde bjeloglavi supovi. Naravno, ukoliko ima vremena i prilike obiđemo i šire područje u nadi da ćemo naći neko novo gnijezdo ili novu lokaciju, rekao je Emil Vuleta, čuvar prirode u JU Priroda PGŽ.

A promatra ih se, dakako s mora. Jer, jedino na Kvarneru supovi se gnijezde i žive iznad mora što je svjetski raritet.

- Gnijezda mogu biti recimo na otoku Prviću i po 150 metara visine. A na otoku Plavniku imamo jedno gnijezdo koje je igrom slučaja svake godine aktivno na 8 metara nadmorske visine. Tako da ih ima dosta i blizu mora, a ima ih i na 100-tinjak metara nadmorske visine, ističe Vuleta. 

Mladi i neiskusni supovi prilikom svojih prvih letova nerijetko završe u moru. A kad nauče letjeti i osamostale se, već u prvoj godini života tijekom kolovoza i rujna, kreću na petogodišnje lutanje: na sjever preko Slovenije i Italije do Austrije i Njemačke, na jug do Bugarske, Grče, Turske, Izraela i Afrike, na zapad do Francuske i Španjolske, pa do Sjevernog mora. A potom opet na Kvarner gdje ove godine obitava oko 120 gnijezdećih parova.

- Kroz godine brojka se poboljšala, otkada vodi Javna Ustanova Priroda. Međutim, oni imaju također svojih trendova, imaju svojih prijetnji i opasnosti koje definitivno utječu na njih, i na uspješnost gniježđenja. Naravno čovjek je tu jedan od faktora, kaže Tomislav Anić, voditelj Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli.

Supovi se razlikuju od ostalih grabežljivaca, jer ne love i ne ubijaju, već se se hrane isključivo mrtvim plijenom. Glavni izvor hrane su im strvine ovaca, no kako ih je sve manje, tu su i tzv. "restorani za supove" koje opskrbljuju njihovi zaštitnici. Mogu probaviti bakterije, i pritom se ne zaraziti pa sprječavaju i širenje bolesti. Pravi prirodni higijeničari. I još k tome iskonski vjerni. Kad im dosadi lutanje vraćaju se na Cres, najčešće na istu liticu gdje su i sami došli na svijet. Njihovi svadbeni letovi, na Cresu počinju upravo u listopadu. A kad jednom pronađu bračnog partnera, ostaju s njim čitav život.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!